U narednom periodu u BiH bit će intenzivirane kontrole, a u nekim slučajevima i istrage o nenamjenskom trošenju novca iz fondova Evropske unije, saznaje Raport. Provjere i istrage vodit će se pod “dirigentskom palicom” Ureda javnog evropskog tužitelja na čelu sa tužiteljicom Laurom Codruța Kövesi. Naši izvori tvrde da je svojevrsna najava tih procesa ozvaničena prije nekoliko dana, kada je glavni tužitelj Tužilaštva BiH Milanko Kajganić boravio u Luxemburgu, u Uredu glavne evropske tužiteljice Laure Codruța Kövesi.
Istraga i krivični progon
Nakon tog sastanka iz Tužilaštva BiH su izvijestili javnost da su Kajganić i Codruta-Kovesi potpisali Sporazum o saradnji Ureda javnog evropskog tužitelja i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a koji će „regulisati i omogućiti obostranu saradnju, između ostalog formiranje zajedničkih istražnih timova u borbi protiv korupcije, organizovanog i prekograničnog kriminala.“
No, u saopćenju na stranici Ureda javnog tužitelja EU cilj dogovora između glavne evropske tužiteljice i glavnog tužitelja BiH opisan je mnogo konkretnije u pogledu buduće saradnje, a što je i vidljivo iz obavijesti na stranici Ureda.
“Cilj ovog aranžmana je olakšati saradnju u krivičnim stvarima i razmjenu informacija između dviju strana, kako bi se osigurala učinkovita istraga i krivični progon krivičnih djela protiv budžeta Evropske unije. Također, to pokazuje predanost EPPO-a radu s nadležnim tijelima zemalja kandidata za članstvo u EU. Pojačana pravosudna saradnja između dviju strana pomoći će u zaštiti finansijskih interesa Evropske unije i Bosne i Hercegovine”, navedeno je na stranici Ureda evropskog javnog tužitelja.
Iako se ovaj evropski ured bavi istragama i procesuiranjem odgovornih za netransparentno trošenje novca iz budžeta EU u zemljama članicama EU, i zemlje kandidati koje koriste novac iz evropskih fondova pod lupom su ovog ureda.
Premda je do sada isticano da EU ima kontrolu nad trošenjem novca koji ulaže u BiH , naši izvori tvrde da su se ipak javile određene sumnje u pogledu krajnjeg utroška sredstva dodijeljenih iz EU za određene projekte.
Pod lupom infrastrukturni i projekti za pomoć stanovništvu
“Pored sumnji u namjensko trošenje EU novca kod nekih velikih infrastrukturnih projekata iza koje stoji vlast u FBiH i u RS, ono što se u ovom trenutku zna jeste da je sumnjivo nekoliko agencija i udruženja, među kojima ih ima i iz FBiH i RS koje su godinama dobijale novac EU i uprkos tome što su one uredno dostavljale izvještaje o utrošku tih sredstava sumnja se da je novac samo naizgled trošen tranasparentno, a u stvari je dosta tog novca završilo u privatnim džepovima, a nauštrb korisnika za koje bio namijenjen.
O tome su do sada išle i neke prijave prema Delegaciji EU, ali oni vjerovatno u nedostatku mehanizma u smislu da mogu voditi istrage, nisu poduzimali neke konkretne korake , ali sada će se situacija značajno promijeniti”, tvrdi izvor Raporta.
Poseban fokus istrage i kontrole utroška EU novca bit će na načinu raspodjele oko 70 miliona eura bespovratne pomoći za poticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima u BiH koji su u RS podijeljeni, a u FBiH tek treba uslijediti njihova podjela.
“Zna se da su ta sredstva EU izdvojena u okviru pretpristupnih fondova u okviru Finansijskog sporazuma za IPA 2023. godinu i rezultati provjere načina njihove raspodjele bit će test za vlasti u BiH jesu li sposobne da se iz dodjele ovih sredstava isključi korupcija i kriminal. Svakako, na meti provjera, naći će se i neki od korisnika projekta EU4AGRI koji je imao za cilj modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranja novih i zadržavanja postojećih radnih mjesta te podrške oporavku od krize prouzrokovane pandemijom COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Za neke od slučajeva u kojima je novac trošen pod sumnjivim okolnostima, već postoje određene indicije, a sada kada je ozvaničena saradnja BiH s Uredom javnog evropskog tužitelja, sigurno je da će se sve razokriti”, smatra naš izvor.
Šta piše u dokumentu o saradnji
Inače, intenzivnija saradnja Tužilaštva BiH s Uredom javnog evropskog tužitelja tražena je i u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH i za prošlu i za ovu godinu i ta saradnja jedan je od preduvjeta za otvaranje pregovora naše zemlje za članstvo u EU.
Radni aranžman o saradnji, kako je nazvan dokument koji su potpisali Tužilaštvo BiH i Ured javnog evropskog tužitelja jasno precizira odredbe o saradnji na prikupljanju dokaza, zamrzavanju imovine osumnjičenih osoba, izručenju traženih osoba, formiranju zajedničkih timova kod istraga…
Da bi se olakšala primjena ovog aranžmana, a posebno podsticala operativna saradnja dviju strana, sporazumom je definirano i da Tužilaštvo može uputiti oficira za vezu u sjedište Ureda javnog evropskog tužitelja u Luksemburgu.
Zašto ime Emila Pinkasa „baca sjenu“ na Sporazum
Dokumentom je već određeno da je kontakt tačka Ureda javnog evropskog tužitelja u BiH Kabinet glavnog tužitelja Tužilaštva BiH. No, naš izvor tvrdi da na ovaj, općenito gledano dobar sporazum, „sjenu baca“ to što je kao kontakt osoba u Kabinetu glavnog tužitelja Tužilaštva BiH naveden Emil Pinkas, zamjenik šefa kabineta glavnog tužitelja BiH.
“Ukoliko su Kajganićeve namjere da se Tužilaštvo BiH bavi s ovim istragama ozbiljne, onda je trebao kao kontakt osobu odabrati neko ozbiljno tužiteljsko ime. Ovako, zna se da je Emil Pinkas poznat jedino po tome što je zajedno s Hasanom Plehom bivšim šefom kabineta glavnog tužitelja bio svjedok u postupku protiv bivšeg glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića, a Pinkasovo ime tada je dovođeno u vezu s pripremama dokumenata za istragu u vezi „Bobar“ banke. Pinkas i Hasan Pleh radili su to uprkos tome što nisu imali tužiteljska ovlaštenja, a što im je nezakonito dopustio bivši glavni tužitelj Goran Salihović koji je i opstruirao tu istragu. Nadam se da će iz Ureda javnog evropskog tužitelja brzo uvidjeti da su im za ovakve istrage neophodni mnogo ozbiljniji kontakti i tužitelji od zamjenika šefa kabineta glavnog tužitelja”, kaže naš sagovornik.
Inače, Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) nezavisno je tijelo Evropske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti finansijskim interesima EU, što uključuje, prevare, korupciju, pranje novca i prekogranične prevare u području PDV-a. Taj ured je s radom počeo 1. juna 2021., a za prvu glavnu evropsku tužiteljicu prije toga je imenovana Laura Codruța Kövesi.
Osnivanje ovog ureda pokazalo se prijeko potrebnim u EU, a nakon što su države članice EU izvijestile da je u 2015. nepravilno upotrijebljeno oko 638 miliona eura iz strukturnih fondova EU. Kao problem istrage takvih krivičnih djela pokazalo se to da su ih mogla provoditi isključivo nacionalna tijela neke zemlje čiji su alati bili ograničeni, jer su njihove ovlasti prestajale na nacionalnim granicama.
Istraga za prevare iznad 10 hiljada eura, BiH je već spominjana u izvještajima Ureda
Iako su od ranije u EU postojali Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF), Agencija Evropske unije za saradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencija Evropske unije za kazneno pravosuđe (Eurojust), pokazalo se da ni oni ne mogu pokretati krivične istrage niti provoditi krivični progon u državama članicama.
Zato je i osnovan Ured evropskog javnog tužitelja, jer je ovlašten za istrage i krivični progon krivičnih djela kojima se šteti finansijskim interesima EU.
Taj ured provodi prekogranične istrage prevara povezanih sa sredstvima EU čiji iznos premašuje 10.000 eura ili prekograničnih prevara u području PDV-a koje su izazvale štetu veću od 10 miliona eura. Pritom blisko surađuje s nacionalnim pravosudnim i drugim institucijama, kao i s drugim tijelima, poput Eurojusta i Europola.
BiH je bila uključena u jedan slučaj EPPO-a u toku prvih sedam mjeseci operativnih aktivnosti Ureda u 2021. godini, a u 2022. godini, BiH je spominjana kao zemlja u kojoj su pod lupom dva slučaja istrage o korupciji u vezi s trošenjem novca EU. No, očigledno je da bez sporazuma s nadležnim institucijama u BIH nije moglo biti nekih konkretnijih poteza , kakvi se mogu očekivati sada, nakon potpisanog dogovora o saradnji.
Sjećate li se borbe Laure Codruța Kövesi s korupcijom u Rumuniji
Jedan od garanta uspješnog rada Ureda javnog evropskog tužitelja svakako je Laura Codruța Kövesi. Podsjećamo, ona je postala poznata i sinonim za hrabrost i pravednije društvo, dok je bila šefica rumunskog Ureda za borbu protiv korupcije i kada je uspjela s te pozicije u zatvor smjestiti brojne korumpirane političare i gradonačelnike koji su svojevremeno u Rumuniji „ispleli“ ogromnu mafijaško-koruptivnu mrežu.
No, dolaskom nove vlasti u Rumuniji 2018. godine Laura Codruța Kövesi je smijenjena, uprkos lavini uličnih protesta građana koji su se tome usprotivili. Ona je tada ostala bez posla, ali već 2019. godine Evropska komisija donijela je odluku da od mnoštva kandidata izabere baš nju za prvu evropsku javnu tužiteljicu.
Laura Codruța Kövesi bila je prihvatljiva većini vlada država članica EU, ali ne i tadašnjoj vlasti u njezinoj zemlji. No, rumunjska vlada koja je smijenila ovu odlučnu i hrabru tužiteljicu u međuvremenu je pala, a Codruța Kövesi je uspjela organizirati Ured javnog tužitelja EU koje se danas smatra jednim od najvažnijih tijela Evropske unije.
Još u vrijeme dok se uspješno borila s korumpiranim političarima u Rumuniji, u Bosni i Hercegovini se nerijetko i u javnom prostoru moglo čuti da je BiH prijeko potrebna jedna tužiteljica poput Laura Codruța Kövesi.
Danas, kada se najavljuje saradnja Ureda javnog evropskog tužitelja s Tužilaštvom BiH, nadati se da će u obračunu s kriminalom i korupcijom, makar se on odnosio samo na onaj vezan za novac EU, Laura Codruța Kövesi biti uspješna barem koliko i u susjednoj Hrvatskoj.
Naime, u Hrvatskoj su prema izvještaju EPPO-a za prošlu godinu po njihovom nalogu pokrenute 23 istrage. Svi slučajevi su vezani za korupciju, za razliku od drugih zemalja članica EU gdje je najviše istraga pokrenuto u razotkrivanju prevara povezanih s plaćanjem poreza na dodanu vrijednost.
U prošloj je godini ukupna finansijska šteta prouzrokovana malverzacijama samo u Hrvatskoj procijenjena na 313,6 miliona eura. U Hrvatskoj je u 2022. godini EPPO, na čelu s Laurom Codruța Kövesi, istraživao šest slučajeva iz programa razvoja poljoprivrede i sela, sedam iz grupe regionalnih i urbanih razvojnih programa, po dva iz programa zapošljavanja, socijalne kohezije, inkluzije i vrijednosti te po jedan iz programa oporavka i otpornosti te mobilnosti i transporta, energije i programa digitalizacije te dva izdvojena slučaja.
Najpoznatije hapšenje u toj zemlji, a koje je bilo rezultat istrage Ureda javnog evropskog tužitelja je ono Gabrijele Žalac, bivše ministrice hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije.
