Sukob koji je počeo terorističkim masakrom koji su izveli borci Hamasa vojno je uspoređivan s Yomkippurskim ratom 1973., kad je Izrael bio uhvaćen na spavanju, ali i ekonomski, jer je tada uslijedio naftni šok zbog embarga državama koje su podržavale Izrael.
Rat bi mogao utjecati na evropsku ekonomiju smanjenjem trgovine s regijom, strožim financijskim uvjetima, višim cijenama energije i nižim povjerenjem potrošača, objavio je globalni financijski behemot Goldman Sachs 7. novembra. Izvoz europodučja u Izrael je samo 0,4% BDP-a pa su stvarna i prisutna prijetnja, kako tumače i ostali, cijene energenata. Rast nafte 10% smanjuje BDP europodručja oko 0,2%, što je pogubno dok mnoge zemlje plešu na rubu recesije.
“Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima ispod 81 dolara budući da je trgovce zabrinuo nagli rast zaliha u Sjedinjenim Državama i pad kineskog izvoza”, prenosi Reuters. Vratile su se u petak na oko 81 dolar. Bloomberg podsjeća da je barel tipa Brent u posljednje tri sedmice pao 13% zbog signala usporavanja potražnje Kine, SAD-a i Evrope, tada je bio iznad 90 dolara s trendom rasta pa se mislilo da će prijeći psihološku granicu 100 dolara. “U međuvremenu, dotok s Bliskog istoka je nepromijenjen unatoč ratu Izraela i Hamasa”, piše agencija.
Treba tome dodati da veliki kupci nafte, Indija i Narodna Republika Kina kupuju rusku naftu, čija je cijena i dalje ispod tržišne. Reuters je izračunao da je Indija uvozom jeftine ruske nafte uštedjela približno 2,7 milijardi dolara u prvih devet ovogodišnjih mjeseci. SAD je u aktivno angažiran s Venezuelom kako bi se i njezina nafta pojavila na tržištu što prije.
Dobre su to vijesti prije svega kupcima goriva jer, primjerice, u SAD-u su cijene na pumpama pale: u odnosu na prošlu sedmicu niže su 2,22%, u odnosu na godinu dana ranije 8,74%, što daje vjetar u jedra izgledima demokratskog predsjednika Joea Bidena da popravi podršku javnosti. Vrijedi i vice versa dok se velik dio američkog biračkog tijela, demokratskog i neopredjeljnog, nada da bi obje stranke mogle ipak doći pameti pa nominirati neka druga imena, ne dva bijela, stara muškarca, piše Jutarnji.hr.
Loša je vijest Evropi da je došlo do rasta cijena plina, početkom oktobra je bila na 41 euro za megawattsat, u petak 48, a protekli se mjesec penjala i iznad 50. Izrael je proizvođač plina i zbog sukoba je prekinuo dio proizvodnje koja je išla u Egipat i odatle u Evropu. Situacija ne zvoni na uzbunu, ali u septembru je plin bio oko 30 eura.
Objavljene analize imaju zajedničku karakteristiku, upozoravaju da bi eskalacija sukoba bila pogubna regionalnoj, a rastom cijena energenata i globalnoj ekonomiji. Hamas očito ne razumije geoekonomiju, Islamska Republika Iran ne želi energetsku krizu jer bi otežala priljev novca.
Arapske zemlje Zaljeva žele smirenje i jačanje trgovine, raduje ih ideja ekonomskog koridora Indija – Bliski istok – Evropa koji bi povećao važnost regije. Trgovinski sporazum UAE i Izraela donio je prvoj državi ogromne koristi – pristala je sada ne prodavati više Rusiji proizvode koji se mogu koristiti u ratu.
Izrael će se zbog geoekonomije naći pod pritiskom da što prije završi operaciju radi smanjenja rizika širenja sukoba.
