Većina penzionera u Federaciji BiH nije zadovoljna iznosom primanja. Minimalni rast koji se dešava iz godine u godinu ne prati na najbolji način rast cijena života u Bosni i Hercegovini. Minimalna penzija u FBiH trenutno iznosi 573 KM, a zagarantovana 684 KM.
Traže da se penzije usklađuju s prosječnom platom
Ovo su iznosi s kojim se teško preživljava, a nakon završenog radnog vijeka jedan penzioner očekuje da ima normalan život, a ne da jedva “spaja kraj s krajem”.
Stoga se Savez kantonalnih udruga umirovljenika/penzionera u FBiH odlučio da ponovo od federalne Vlade zatraži izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).
“Naš Zakon o MIO/PIO više nije u funkciji za nas, zbog toga što više skoro nikako ne bi moglo povećavati naše mirovine, a one su itekako loše. Zbog toga smo nekoliko puta tražili na sastancima da se promijeni Zakon, ali nismo naišli na razumijevanje. Sada smo se obratili i pismeno Vladi, smatrajući da je potrebno to uraditi i da ne odgovara ni nama ni Vladi Federacije BiH da ostanu ovi članovi zakona koji govore o usklađivanju penzija”, ističe za Buku Ivan Kožul, predsjednik Saveza kantonalnih udruga umirovljenika/penzionera u FBiH.
Otkrio nam je i sadržaj pisma.
“Tražimo da se izmijeni Zakon na način da umjesto elemenata koji su nam bilo dobri jedno vrijeme, sada se zamijene na način da se naša mirovina poredi s prosječnom plaćom. I da se tako uvijek gleda, plaće kako se kreću, da tako idu i naše mirovine. To bi bilo i pravilno i ne bi smetalo nikome, čak ni Vladi da se to usvoji. I Vlada mora vršiti usklađivanje mirovina prema troškovima života, podizanju plaća, prema onim faktorima koji utiču na naš standard. Dakle, mi ne postavljamo nikakve uslove u vidu procenata, već da se prosječna mirovina usklađuje s prosječnom plaćom, a kakva će ona biti to će se u datom trenutku i pokazati”, pojašnjava Kožul.
Do 15. septembra peticija, do 25. protesti
Navodi kako nakon upućenog pisma nisu dobili nikakav odgovor iz Vlade FBiH, te napominje da su tražili da se sastanak s nadležnima u Vladi održi prije bilo kakvih peticija ili protesta.
“Želimo da do sastanka dođe odmah, tako da ne bude problema ni na jednoj ni na drugoj strani. Eh, ukoliko to ne bude, mi ćemo biti prisiljeni da pošaljemo peticiju s našim zahtjevima, a ako se na peticiju ne bude udovoljilo, onda ćemo na prosvjede. Tako traži većina umirovljenika. Na taj način ćemo se mi pokušati oduprijeti Vladi, koja dosad nije ispoštovala naše zahtjeve. Do 15. septembra ćemo predati peticiju, a negdje do 25. septembra bi bili prosvjedi, ukoliko se zahtjevi iz peticije ne realiziraju”, kazao nam je Kožul.
Penzioneri su i ranije upućivali ovakve zahtjeve, ali nije bilo pozitivnog odgovora iz Vlade. Shodno tome, nameće se pitanje da li će Vlada udovoljiti navedenoj populaciji s obzirom da se ove godine nekoliko puta zaduživala za potrebe budžetske potrošnje.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da su zahtjevi penzionera itekako opravdani.
“Usklađivanje visine penzija s platama je logično, obzirom da u našem sistemu postoji logička veza između uplata doprinosa za aktuelne plate i aktuelnih penzija (iako ne bi trebalo biti tako nego bi njihova visina trebala u većoj mjeri ovisiti o visini plaća prije penzije). Vladu niko ne tjera da neracionalno troši, zadužuje se i onda probleme koje je sama sebi stvorila prevaljuje na penzionere i ostale kojima govori da nema novca u budžetu. Ako racionalizira odnos prihoda i rashoda, poveća prihode i/ili napravi uštede na nekim drugim neracionalnim rashodima svakako da može pronaći novac i za ovu namjenu”, govori za Buku Gavran.
Beskonačno odgađanje fiskalne reforme
Prema njegovim riječima, prije svega je pogrešno da se penzije tretiraju kao neka socijalna pomoć i da se vlada ponaša kao da neke svoje pare daje nekome ko ih neosnovano traži.
Ljudi koji su plaćali doprinose decenijama a sada imaju nerealno niske penzije u odnosu na ranije plate su itekako zakinuti i ustvari traže ono što im pripada. Vlada je također mogla učiniti puno više da ublaži efekte inflacije i umanji troškove života čime bi pomogli i penzionerima i oni ne bi ni trebali onoliko povećanje koliko danas trebaju. Kako se vlada ozbiljno odnosi prema pitanjima prihoda i rashoda govori i beskonačno odgađanje fiskalne reforme koja bi dugoročno mogla pomoći i zaposlenim i penzionerima i poslodavcima pa i samoj vladi. Ali, ili nemaju znanja ili volje da je provedu i pored ponavljanih obećanja”, naglašava Gavran.
Napominje kako ne treba na sve penzionere gledati isto.
“Neke penzije su nerealno visoke i dalje se povećavaju paralelno s onim nižim što je opet pogrešno i rasipno prema javnim sredstvima. Onima koji primaju maksimalne penzije zaista nema razloga bio šta povećavati (čak ni smanjivanje ne bi bilo nelogično), već taj novac treba iskoristiti za “obične” penzionere”, zaključuje Gavran.
Članovi Zakona čiju izmjenu traže penzioneri su 79 i 80. Oni definišu način usklađivanja (rasta) penzija.
Postoje dva načina usklađivanja penzija, redovno i vanredno. Za redovno se uzimaju parametri porasta potrošačkih cijena i porasta realnog bruto društvenog proizvoda u Federaciji BiH u prethodnoj godini.
Vanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodne dvije kalendarske godine veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini.
Navedeni indikatori su dobre rezultate po penzionere davali kada je bila visoka inflacija i kada je bio visok ekonomski rast. Sada nismo u tom periodu, inflacija se spustila na 2 posto, a ekonomisti pretpostavljaju da će i ekonomski rast vjerovatno biti do 2 posto.
(Buka.ba)
