Kako to da nismo bili seljaci kada se trebalo boriti za BiH u ratu, ne damo da nas vrijeđaju i ponižavaju, poručio je Duraković
Jedan od onih koji je prilično oštro reagovao na izjavu kandidatkinje SDA Kenele Zuko o volovskim kolima i asfaltu i o tome ko je šta izgradio, bio je potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković. Podsjećamo, spornu izjavu Zuko je izgovorila na predizbornom skupu SDA u Vogošći.
Sa Durakovićem smo razgovarli o tome šta ga je motivisalo na objavu o (ne)izgrađenim volovskim putevima i svemu onome što je Zuko kazala. Kazao je kako je za njego to više sentimentalno, nego političko pitanje, te da je reagovao emocionalno, a ne kao političar.
Oni tamo
– Ta neka mantra, koja od kraja rata do danas i dalje postoji, boli više nego činjenica gdje mi danas živimo, s čime se sve susrećemo, s kojom dozom diskriminacije, uvreda, ponižavanja, negiranja našeg postojanja, negiranja zločina, veličanja ratnih zločinaca. To je ono s čim se mi psihički nosimo povratkom na ovaj prostor i što se dešava na političkoj sceni. Kada to čujete od vlastitog naroda, onda vas to više boli. Niz je takvih slučajeva gdje se Srebrenica, odnosno porijeklo pojedinca koristi da se taj pojedinac diskredituje, a to su izjave poput: Vi seljaci, šta vi znate… Čitao sam na društvenim mrežama, ne samo od pojedinaca u politici, nego i od običnih građana, koji kažu: Da vam nije bilo Mladića, ne bi vidjeli asfalta. To je nešto što nosimo godinama i to je u meni okrenulo priču, jer ako to govore obični građani, tako nešto se ne bi smjelo desiti iskusnoj političarki koja je 25 godina u politici i vrlo dobro zna šta je to nesmotrena izjava i šta može da dotakne emociju ljudi, rekao nam je Duraković.
U toku razgovora podsjetio je i na druge slučajeve vrijeđanja ljudi iz istočne Bosne, kao što se desilo u slučaju sukoba navijača Slobode i Tuzla Cityja. Tom prilikom su, podsjetio je, igrači, uprava i navijači Tuzla Cityja vrijeđani upravo zbog njihovog istočnobosanskog porijekla. Duraković je spomenuo i izjavu Damira Nikšića kada je poslao poruku “ruralnoj Tuzli”. Podsjetio je i da je porijeklo bilo i osnova za vrijeđanje Fikreta Hodžića nakon presude u slučaju Respiratori, govoreći mu da je seljak, da je svima trebao presuditi Ratko Mladić i slično.
– Mi se nećemo i ne damo se ponižavati. Posebno kao narod koji je možda platio najveću cijenu za državu BIH, koja egzistira i danas u svojim granicama, sa svojim suverenitetom i teritorijalnim integritetom. Možemo mi sad da pričamo i o tome gdje su Podrinjci bili i u toku rata. Branili su Sarajevo, Tuzlu i sve druge gradove. Zašto smo sad seljaci, a nismo bili seljaci kad je trebalo svoje živote zalagati za odbranu domovine. Mi državu BiH moramo posmatrati kao širu sliku. Nije ona samo Sarajevo, ili samo Tuzla, Mostar Zenica ili bilo koji drugi grad. Ako u Srebrenici, Prijedoru, Trebinju ili nekom drugom povratničkom mjestu Bošnjacima nije dobro, nikome neće biti dobro. Mi samo želimo reći da nismo “oni tamo”. Ako nastavimo ovim putem, mi nećemo trebati druge dušmane, jer ćemo sami sebi biti dovoljni, poručio je Duraković.
U svojoj objavi na facebooku Duraković je, između ostalog, kazao i kako ne bi bilo reintegracije Sarajeva da se nije dogodila Srebrenica, aludirajući na navodnu trgovinu teritorijama prilikom pregovora o mirovnom sporazumu.
Nezavisni kandidat
– Vrlo dobro znamo da su nakon jula 1995. i pada Srebrenice pod kontrolu Vojske RS-a, sve druge stvari krenule u drugom smjeru, od oslobađanja Vozuće, akcije u Krajini, do reintegracije Sarajeva. Znamo svi da je u prvobitnim pregovorima zahtjev Slobodana Miloševića bio teritorija od 33 kilometra od Drine. Srebrenica se posljednja držala u tom kontekstu i nakon što je ona pala i kada smo mi došli na prostor Federacije BiH, mijenja se čitav kurs rata. Ako razgovarate sa ljudima u Tuzli reći će vam da nije bilo moguće zauzeti Vozuću sve do poslije jula 1995. godine. Moj brat je bio pripadnik armije RBiH na prostoru Tuzle. Možemo i o tome pričati, o historijskim činjenicama, ne umanjujući ničiju žrtvu, ni opsadu Sarajeva, ni borce koji su pali u odbrani Sarajeva, ni civile koji su tamo ubijeni. Međutim, u kontekstu politike, stvari koje su se odvijale nakon pada Srebrenice, su svima jasne. Mi smo platili najveću cijenu za današnju slobodu i to treba uvažavati. Ne treba još i na to nekoga ponižavati, dodao je Duraković.
Ipak, iako je prilično oštro reagovao na istup kandidatkinje SDA, potpredsjednik RS-a se pojavio na skupu ove stranke u Srebrenici.
– Mi u Srebrenici imamo zajedničkog kandidata, kojeg su podržale sve probosanske stranke. Prošlog ponedjeljka sam bio na skupu SDP-a, ovaj ponedjeljak sam bio na skupovima SDA i SBiH. Žao mi je što, zbog drugih obaveza, nisam bio na skupu NiP-a, koji je također bio u Srebrenici. Ja sam imao šta sam rekao za dotičnu osobu, ali bi bio nonsens i bio bih neodgovoran čovjek da zbog toga ne vodimo zajedno političke procese u Srebrenici, gdje imamo zajedničkog kandidata. Ne znam da li se neko zbog toga ljuti na mene, ali ja govorim o svima. Ja sam nezavisni politički aktivista. Nisam član nijedne stranke. Imamo pravo da prisustvujem nečemu za što mislim da je za opšte dobro, a meni su Srebrenica i država iznad bilo koje političke stranke, naglasio je Duraković.
Jedna od tema razgovora bilo je i imenovanje članova biračkih odbora u BiH. Podsjećanja radi, Duraković je bio jedini političar u BiH koji je otvoreno, po imenu, prozivao stranke koje su, prema njegovim tvrdnjava, “trgovale” ovim pozicijama, ustupajući svoja mjesta u biračkim odborima u istočnobosanskim općinama SNSD-u.
– Svakako je da ove godine primijećujemo jednu obazrivost onih koji su imenovani ili delegirani u biračke odbore, zbog prošlih izbora i onih pojedinaca koji imaju već optužnice podignute protiv njih zbog kršenja Izbornog zakona. Zbog toga je više straha kod pojedinaca da čine nešto uime političkih stranaka, a na kraju oni kao pojedinci odgovaraju. Trenutno nemam neki dokaz da se to dešava, ali mogu da predvidim da će toga biti, napomenuo je Duraković.
Birački odbori
Kako bi spriječio pojavu ove vrste “trgovine” visoki predstavnik je nametnuo izmjene Izbornog zakona prema kojima su predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora postali profesionalci koje imenuje CIK, a ne stranke. Duraković tvrdi da to i nije donijelo neku veću promjenu.
– I dalje su stranke te koje predlažu članove biračkih odbora i to one koje su parlamentarne i ostvaruju određene mandate u lokalnim zajednicama, a ne one koje te mandate nemaju. Mislim da je ta odredba zakona možda spriječila nove stranke ili pojedince koji participiraju na izborima samo zbog toga da bi dali mjesta u odborima. To jeste dobro u tom dijelu. Međutim, to onemogućava stranke koje nisu ostvarile rezultate, a žele stvarno da učestvuju na izborima, da uopšte daju članove biračkih odbora, ali mogu da daju posmatrače. Sve ćemo vidjeti nakon izbora kada vidimo sve pritužbe i prijave pojedinaca, posmatrača i aktivista na biračkim mjestima. Tek onda ćemo dobiti čistiju sliku o tome koje malverzacije su se dešavale. Ipak, želim vjerovati da će ih biti mnogo manje u odnosu na prošle izbore, zaključio je Duraković.
