Gost Dnevnika D Federalne televizije bio je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a tom prilikom govorio je o brojnim aktuelnim temama.
Poslije Zastupničkog, i Dom naroda Federacije povukao je s dnevnog reda današnje sjednice zakone o policijskim službenicima i unutrašnjim poslovima Federacije. Šta je pozadina odgode izjašnjavanja o ova dva prijedloga?
Nema neke posebne pozadine vezano za te zakone. Premijer Nikšić je ovlašten da povuče zakone, on ih i predlaže ispred Vlade.
Radi se samo o nekim tehničkim detaljima u smislu same dorade zakona. Mislim da ih možemo doraditi bolje na način da izbor bude konkurentniji, u smislu, tako da glavni inspektor ne mora biti u činu glavnog inspektora i da je u njemu proveo tri godine.
Lično bih volio da mijenjamo i neke etničke prefikse koje postoje u tom zakonu. Razumijem da je BiH složena država i da treba da postoji taj balans i građanskog i etničkog, ali kada je u pitanju pravosuđe i policijske agencije, mislim da se po uzoru na evropske demokratije moramo suzdržavati od tih pitanja, a naročito od nekih pojava koje se dešavaju kod nas u društvu – da neke političke stranke prisvajaju takve pozicije, tako da smo slušali u medijima da pozicija direktora Federalne uprave policije treba da pripadne HDZ-u ili SDA-u ili NiP-u ili SDP-u ili nekoj drugoj političkoj partiji.
Smatram da je to nedopustivo i da se to kosi sa osnovnim načelima Zakona o policijskim službenicima. Takve stvari ne smijemo dozvoliti.
Moramo imati jedan policijski aparat koji je potpuno apolitičan.
FUP trenutno nema ni direktora, ni zamjenika direktora, ni Nezavisni odbor, ali vratimo se kratko još sjednici. Dakle, zakoni su povučeni sa dnevnog reda, nisu iz parlamentarne procedure?
Mislim da su povučeni iz parlamentarne procedure.
Mislim da imamo vremena, nema potrebe za nekom velikom hitnošću u smislu da još uvijek nije formiran Nezavisni odbor, u toku je tek procedura izbora Nezavisnog odbora i mislim da trebamo iskoristiti ovo vrijeme, doraditi ove zakone.
A ima li jedinstva i razumijevanja u koaliciji?
Mislim da će biti, ukoliko stvarno pristupimo na jedan profesionalan, stručan i efikasan način i ukoliko se budemo držali ovih načela da niko ne može prisvajati policiju, posebno političke stranke. Ostaje otvoreno pitanje komesara u HNK-u.
Mi postavljamo pitanje kako je moguće – to su SDA i HDZ uradili, promijenili zakon i takav je jedini na nivou HNK. Malo nam je čudno da postoje dvostruki aršini, naprimjer da je u HNK-u ministar iz reda hrvatskog naroda, a i komesar je iz reda hrvatskog naroda.
Zašto zadnjih deset godina u HNK-u Bošnjak nikad nije mogao biti komesar? Zašto se to stalno opstruiralo? Otvorit ćemo te razgovore. Dakle, ne možemo imati samo jednostrano i maksimalističke zahtjeve sa strane jedne političke partije, HDZ-a, a da nemamo odgovor na ova pitanja koja mi postavljamo.
Vrlo smo tu transparentni, otvoreni za razgovor.
Evo, bilo je nekakvih primjera vezano i za Upravni odbor Federalne televizije gdje smo isto na takav način kao stranka reagirali, mi jednostavno ne možemo dozvoliti da nam se nameću neka rješenja, da biramo neke ljude u Upravni odbor, samo zato što su oni predloženi od strane jedne političke partije, a ti ljudi javno proklamuju rušenje Federacije, povratak Herceg-Bosne, paratvorevine, koja je osuđena i presuđena u Hagu.
Dakle, mi jednostavno moramo revidirati te odnose i ako hoćemo partnerske odnose, ako hoćemo normalan jedan ljudski odnos, partnerski odnos, onda moramo otvoreno razgovarati o svim tim pitanjima.
Vratimo se kratko na HNK, spomenuli ste da su i ministar i komesar iz reda hrvatskog naroda. Dok to pitanje ne bude riješeno, hoće li biti promjena u FUP-u?
Mislim da mi trebamo riješiti ta pitanja i trebamo se potpuno otvoreno pogledati u oči. Nisu to samo ta pitanja, imamo mi još dodatnih nekih pitanja.
Kada je u pitanju i HNK, kao kanton koji je prije bio sa posebnim režimom, upravo iz razloga što se radi o mješovitim kantonima i to je jako dobro za Bosnu i Hercegovinu.
I odavde političko Sarajevo i probosanske stranke i bošnjačke stranke, zovite ih kako god hoćete, moraju biti svjesni da opstanak Bosne i Hercegovine je upravo na pitanju HNK, odnosno pitanju Mostara i na pitanju SBK.
Mi treba da sve učinimo da ti kantoni funkcionišu, ali ne na način da neko to kroatizira, da pokušava da predstavi Mostar kao da je to samo hrvatski grad. Bojim se stvarno da trebamo pogledati istinu u oči, da moramo neke stvari revidirati i reći da to nije tako.
Dakle, Mostar niti je hrvatski grad, niti je bošnjački, niti je srpski, nego je multietnički grad, kao i Sarajevo. Imamo stalnu retoriku tu u zadnje vrijeme, posebno od nekih pojedinaca koji dolaze iz vrha HDZ-a.
Kako vi kao Trojka odgovarate na te maksimalističke zahtjeve? Zašto ste propustili jučer priliku da pitanje Južne interkonekcije bude uvršteno na dnevni red?
Zato što čekamo od Vlade FBiH da konačno nam dostavi taj zakon i stalno se govori da i taj zakon koji je bitan i međunarodnoj zajednici, pa ako hoćete i SAD-u, da nam ga dostavi u parlamentarnu proceduru. Stalno se govori da će biti svako malo.
Jako su nam bitni fiskalni zakoni, jako nam je bitna cestogradnja, jako nam je bitno povećanje GDP-a ili BDP-a.
Mi sada, kad pogledamo, postajemo zemlja staraca. Ukoliko svake godine ne budemo imali investicije, bojim se da ćemo doći u situaciju da nećemo moći isplaćivati i penzije našim penzionerima zato što oni zavise od budžeta.
Sve nam je to jako bitno. Naravno da su i kadrovska pitanja bitna. Ali mislim da moraju ostati po strani, posebno kada su ovi zakoni u pitanju, posebno fiskalni zakoni, pitanje Južne interkonekcije, izgradnje autoputeva, izgradnje autocesta, povezivanja Sarajeva sa Tuzlom.
Govorili ste koji su vaši zahtjevi kada je riječ o određenim temama. Jesu li to stavovi isključivo vas, NiP-a ili i Trojke?
Pa ja mislim, kad pogledam ovako u globalu, da su to stavovi i Trojke i NiP-a, a naravno ja imam pravo i na svoje mišljenje, ali ne vidim bilo koga da ne podržava ovakve stavove.
Napisali ste da je Parlament zakonodavno tijelo kojem Vlada odgovara za svoj rad, a ne obrnuto. Koga ste podsjetili na tu činjenicu? Izvršnu vlast ili predsjednike stranaka?
Pa izvršnu vlast i predsjednike stranaka. To je u svakoj modernoj evropskoj demokratskoj zemlji takva podjela vlasti.
Dakle, sve ono što Vlada predloži mora se usvojiti u Parlamentu FBiH, odnosno u oba doma parlamenta Naravno, da političke stranke imaju pravo da kreiraju svoje politike, i da ih predlažu kroz ljude koje su postavili i u Vladu, ali naravno da će zadnju riječ o svemu dati Parlament.
Kazali ste da se čini da jedinstveno Trojka govori kada je riječ o ovim stvarima, ali nakon sastanka SDP-a i HDZ-a u Konjicu otvoreno je pitanje odnosa u koaliciji. Konaković kaže – voljeli bismo da je i NiP bio prisutan, a Naša stranka kaže – sve ono što je dogovoreno na tom sastanku, SDP će morati dogovoriti nanovo s nama. Kakve su istinski relacije među te tri stranke?
Mislim da su relacije dobre. Naravno da postoje te ideološke razlike. Mi se ne slažemo u svim stvarima, ali u dosta stvari se sigurno slažemo.
I ono u čemu se slažemo – to prolazi. Ali, naravno i SDP i HDZ imaju pravo da imaju svoje bilateralne sastanke.
Mislim da je puno produktivnije i bolje kada smo svi tu i kada onda donesemo neke zajedničke zaključke oko svih ovih stvari. Mislim da će uslijediti vjerovatno brzo neki novi sastanci i da ćemo imati jedan sveobuhvatan paket ovih zakona.
Očekujete li da će se HDZ ponašati konstruktivno u nekom narednom periodu kada govorimo o ovim zakonskim rješenjima? I šta ukoliko ne?
Očekujem, prije svega, da mi govorimo na bazi argumenta i na bazi činjenica.
Kritike da je Trojka servilna, to su obični spinovi, eto koliko smo servilni – kako se završilo pitanje oko Federalne uprave policije i oko samog Upravnog odbora Federalne televizije.
Mislim da smo tu bili vrlo jasni i mi jesmo za dogovor, mi jesmo za konstruktivan dijalog, ali smo prije toga i za provođenje zakona i za ono što od nas traži Evropska unija. Dakle, mi ne tražimo ništa što nije standard u Evropskoj uniji.
Mi poštujemo presude i haških sudova, mi poštujemo presude međunarodnih sudova i ukoliko neke kolege iz HDZ-a smatraju da je Praljak heroj, ne ratni zločinac, ukoliko smatraju da se treba revitalizirati Herceg-Bosna, onda mislim da nemamo razloga o čemu pričati, jer na taj način mi ne možemo stvarati taj normalni odnos, prijateljski odnos.
Smatrate li da su Hrvati ovdje neravnopravni?
Uopće ne smatram i ne treba da budu neravnopravni, ne samo Hrvati, nego ne trebaju ni Bošnjaci, ni Srbi. Mi smo takva zemlja, mi smo takva konstitucija I ovdje treba da se štite i individualna i kolektivna prava.
Potpuno svjestan činjenice da ovdje mora postojati balans i etničkog i građanskog. I kada to shvatimo, mislim da nećemo imati problema.
Oko izbornog zakona, vrlo lako ga možemo riješiti. To je indirektan izbor, pa neko kaže neće iz RS-a.
Ima visoki predstavnik koji može to nametnuti da za sva vremena riješimo to pitanje. Ali ja se bojim da nekim ljudima, čak možda nekim ljudima iz HDZ-a, i ne odgovara rješavanje pitanja izbornog zakona u smislu izbora člana Predsjedništva.
Jer stalno se nameće ta teza da su oni ugroženi, da oni nemaju određene pozicije Tako da mislim da vrlo jednostavno, lagano možemo riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva – da se biraju na indirektan način iz Parlamenta. Na taj način ćemo u potpunosti zadovoljiti sve presude međunarodnih sudova i nećemo imati više te stalne tenzije na toj relaciji.
Hoće li federalna koalicija pući na pitanjima Krešića i FUP-a?
Pa, ne vjerujem da će pucati. Nema razloga da puca. A ukoliko treba stvarno na ovim principima da pukne, neka pukne.
Pa neka oni uzmu nekoga drugog, ako mogu provoditi ono možda što su zamislili. Ali ima jako puno dobrih stvari koje ova Vlada radi i to treba isto istaći i mislim da moramo te odnose postaviti na pravo mjesto, moramo vratiti ovo povjerenje.
Znate, ne možete gurati prst nekome u oko, tražiti neke maksimalističke zahtjeve, tražiti da se glasa samo onome što je vama bitno, a zanemariti neke stvari koje su nama bitne.
Američke sankcije čine se kao nepremostiv problem za crnolistaše u Republici Srpskoj, među kojima je i Milorad Dodik. Kako vi vidite njegovu poziciju u ovom trenutku?
Mislim da je to najveći uspjeh Trojke koja je uspjela potpuno osvijetliti funkciju i ulogu Milorada Dodika.
Mislim da je jedan od najzaslužnijih ljudi – ministar vanjskih poslova Konaković, koji je na diplomatskom nivou, u saradnji sa Evropskom komisijom, sa Evropskom unijom, sa ministrima vanjskih poslova, sa Američkom ambasadom, sa drugim međunarodnim institucijama, potpuno osvijetlio način funkcionisanja Milorada Dodika kao secesioniste, kao čovjeka koji je usporio Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu. Ovo je kraj političke karijere Milorada Dodika.
I druga dobra stvar ove koalicije Trojke je upravo što je ta osovina koja je prije postojala, koja je prije bila puno izraženija, Čović i Dodik, sada nema apsolutno tu funkciju koju imali.
Za kraj ovog razgovora, osam godina bili ste na čelu Federalnog MUP-a. Kako ocjenjujete rad aktuelnog ministra Rame Isaka i njegov način prezentovanja samog sebe i politike koju vodi?
Ramo Isak, moj prijatelj, on je prije svega i ministar unutrašnjih poslova, ali i predsjednik političke partije. On kao ministar unutrašnjih poslova radi dobro svoj posao, korektno.
Evo ima i financijski izvještaj uredan za reviziju, koji je pozitivan. Mislim da je uradio dosta stvari s ovom parlamentarnom većinom u smislu da je donio i uredbu o jedinstvenim uniformama, uredbu o činovanju, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, da je osigurao određena sredstva za akademiju, da su se osigurale nove pozicije, odnosno novi smještaj za Specijalnu policijsku jedinicu.
To su neke stvari koje je sigurno dobro uradio. Kao političar, ima pravo da se ponaša onako kako on najbolje misli da je najbolje za njega i za njegovu političku stranku.
Vjerovatno čovjek hoće da prikupi određene političke poene, određene glasove.
