– Dakle, ako ste jasni i saglasni da to bude u Republici Srpskoj, onda bilo koje mjesto u Srpskoj ne bi trebalo da bude sporno. To je trenutno jedino sporno u tom zakonskom rješenju, poručio je Kojić.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa odmah je nakon usvajanja u Vijeću ministara BiH proslijeđen u parlamentarnu proceduru, a zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović rekao je da je hitna sjednica ovog doma zakazana za danas u 14 sati

– Ako usvojimo zakon koji je predložio Savjet ministara, onda je nepotrebno održavanje sjednice Predstavničkog doma koja je ranije zakazana za ponedjeljak, 11. mart, o istoj tački dnevnog reda, samo sa prijedlogom SDA, poručio je Radmanović i dodao da bi sjednica Doma naroda sa istom tačkom dnevnog reda trebalo da bude održana danas.

Odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa nosilac javne funkcije u institucijama na nivou BiH dužan je komisiji u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju podnijeti izvještaj o finansijskom stanju i imovini za sebe i bliske srodnike, u skladu sa stanjem na dan izbora ili imenovanja, a nakon toga na godišnjem nivou, najkasnije do 31. marta tekuće za prethodnu godinu. Podaci iz javnog registra imovine nosilaca javnih funkcija, njihovih bliskih srodnika i povezanih osoba u institucijama na nivou BiH biće objavljeni na službenoj internet stranici komisije, u skladu s važećim propisima o zaštiti ličnih podataka.

Preostali uvjet

Nakon što je zeleno svjetlo u Vijeću ministara BiH dobio Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou BiH, usvajanje zakona o sudovima BiH sada je jedina preostala obaveza iz paketa tri plus jedan, koji Brisel traži od vlasti na nivou BiH prije donošenja konačne odluke o otvaranju pregovaračkog procesa. Predlagač zakona o sudovima BiH je Ministarstvo pravde BiH, a poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Milorad Kojić kaže da je očigledno da su napravljeni ozbiljni koraci i da pregovore nastavljaju sa partnerima na nivou BiH u vezi sa evropskim putem BiH. Tvrdi da Bošnjaci žele da centralizuju sve u blizini Sarajeva.

– Dakle, ako ste jasni i saglasni da to bude u Republici Srpskoj, onda bilo koje mjesto u Srpskoj ne bi trebalo da bude sporno. To je trenutno jedino sporno u tom zakonskom rješenju, poručio je Kojić.

 

– Nadležni bi trebalo da se dogovore i o preostalom zakonu. Sam taj argument da u Sarajevu ili Istočnom Sarajevu može biti to odjeljenje Suda BiH govori o takozvanoj nezavisnosti sudstva. Ako će biti tako, onda je bolje i da ne usvajaju ništa. Stranke sa centralom u Sarajevu imaju jedan potpuno iracionalan zahtjev koji dezavuiše samu bit sudstva u demokratskim zemljama – rekao je “Glasu Srpske” beogradski politički analitičar Milan Sitarski, inače blizak Draganu Čoviću.

Šta će se desiti za manje od 15 dana ako BiH ne usvoji pomenuti zakon, Sitarski navodi da to zavisi od više faktora.

– Mnoge zemlje ostvarivale su napredak na putu evropskih integracija i bez ispunjenja svih formalnih i javno izrečenih uslova koji su postavljeni pred njih. Sve to zavisi od toga kakva će biti procjena zemalja članica EU – zaključio je Sitarski.

Milorad Kojić rekao je da je za Republiku Srpsku sljedeće najvažnije pitanje na evropskom putu i usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH.

– Pitanje evropskog puta je i pitanje gašenja OHR-a. To je suštinsko pitanje. Ne možemo mi postati članica Evropske unije, a živimo u zemlji u kojoj svako sebi daje za pravo da nameće zakone ili da nam u nekim pravosudnim institucijama sjede strane sudije. To je van svake pameti, kazao je Kojić.