U sljedećih desetak dana Centralna izborna komisija trebala bi raspisati lokalne izbore, a upravo je to preostalo vrijeme u kojemu koalicija na državnoj razini mogla izmijeniti odredbe Izbornoga zakona BiH i tako spriječiti eskalaciju krize, čiji je ishod sve izvjesniji nakon poteza visokog predstavnika i odgovora vlasti Republike Srpske da zbog toga donesu vlastiti Izborni zakon koji bi ispravio problematične intervencije, piše mostarska redakcija Večernjeg lista.
“Čini mi se da je rješenje u tome da do idućeg petka u parlamentarnoj proceduri usvojimo Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Time bismo riješili većinu problema koje danas imamo u našem normalnom funkcioniranju”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović nakon posljednjeg sastanka s kolegama, vodećim bošnjačkim i srpskim političarima s kojima je u državnoj koaliciji, prenosi Večernji list.
On je zbog toga i stavio vremenski okvir za djelovanje parlamentaraca zbog vremenskog okvira u kojemu je moguće intervenirati u Izborni zakon kako bi se predstojeći lokalni izbori ipak održali po jedinstvenim propisima, ali koji su “oslobođeni” krajnje problematičnih odredbi. Naime, prema odredbama Izbornog zakona, izbori na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskih blagdana jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.
“Centralna izborna komisija raspisuje izbore najmanje 150 dana prije održavanja izbora, osim ako odredbama poglavlja 14. ovoga Zakona nije drukčije određeno”, stoji u Izbornom zakonu.
“S obzirom na to da prva nedjelja u oktobru pada 6. oktobra, jasno je da CIK mora u sljedećih desetak dana reagirati, a nakon čega se zapravo zatvara mogućnost bilo kakve domaće intervencije. Iako predsjednik HDZ-a nije jasno objasnio na koje dijelove Izbornog zakona bi se odnosile moguće izmjene, valja reći kako su se na sastanku u Istočnom Sarajevu nakon vrlo žučne i teške rasprave sudionici dogovorili kako bi osnova za to trebao biti prijedlog dokumenta koji je već ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza uputio u proceduru. Valja reći kako su takav prijedlog samo dan nakon što je dostavljen teško kritizirali iz američke ambasade, koja je pak gotovo istovremeno podržala dokument koji je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, iako sadrži krajnje kontroverzne izmjene Izbornog zakona”, piše Večernji list.
U međuvremenu, navodi mostarski list, su se odnosi između partnera, ponajprije Bošnjaka i Srba, dodatno zakomplicirali nakon što je postalo jasno da će se u UN-u naći rezolucija o osudi genocida u Srebrenici.
“Nakon toga Republika Srpska je uz negiranje genocida donijela svoj Izborni zakon, kojim je isključila Središnje izborno povjerenstvo BiH iz vođenja izbornog procesa na lokalnoj razini u Republici Srpskoj. Najznačajnija izmjena je da nadležnost od SIP-a preuzima Republičko izborno povjerenstvo (RIK) i da sudsku nadležnost od Ustavnog suda BiH preuzima Vrhovni sud RS-a”, piše prohadezeovski Večernji list.
Donošenje toga zakona, piše Večernji lsit, nije okončano jer je bošnjački klub u Vijeću naroda već najavio kako će ga osporiti najavljujući stavljanje veta, što će značiti daljnju proceduru do Ustavnog suda Republike Srpske.
“Dio bošnjačkih političara smatra kako na taj zakon ne treba stavljati veto, nego ga pustiti da stupi na snagu ukazom predsjednika, što bi, po njima, bio još jedan temelj za podizanje nove optužnice protiv Milorada Dodika. O toj opciji se razmatra jer bi u tom slučaju OHR mogao reagirati poništavanjem zakona. A što bi onda dodatno užarilo odnose Dodika s OHR-om i američkom ambadasom”, piše prohadezeov list.
Problem sa zakonom koji je nametnuo Schmidt odnosi se upravo na proširenje ovlasti CIK-a, tijela čiji je rad, prema ocjeni Večernjeg lista “teško kompromitiran”.
“Radi se o sazivu čijih je troje članova bilo u vodstvu političkih stranaka ili pak bili savjetnici predsjednika PDP-a, SDS-a, Demokratske fronte, a jedan od njih je pisao šovinističke antihrvatske pamflete. I sada bi kao javnost i političke stranke trebale vjerovati kako će takvi ljudi izabrati nestranačke i neovisne predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora, što čini ove izmjene krajnje kontroverznim. Posve izvjesno, ako vladajuća većina ne uspije ovu točku prijepora razriješiti, kriza će se produbiti”, zaključuje Večernjak.
