O Evropskom putu u BiH, reformskim zakonima, koaliciji na državnoj razini, radu zakonodavnih državnih institucija u emisiji BHT1 Uživo razgovrano je sa Denisom Zvizdićem, zajedničkim predsjedateljem zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Što se zapravo može uraditi u Parlamentarnoj skupštini BiH da se adekvatnije odgovori na problem femicida, upitan je Zvizdić na početku.
“Pa sasvim sigurno da se nešto mora uraditi, ali nažalost mi smo sada u situaciji da moramo osvajati, donositi ad hok rješenja, obzirom da nemamo sistemskih rješenja koja na dugoročan i održiv način mogu da riješe problem užasnih zločina koji imamo posao u zadnjih nekoliko mjeseci. Dakle, rješenje o jednom ozbiljnom društvenom problemu koji je pitanje ne samo zakonske legislative, nego je pitanje edukacije, pitanje prevencije, pitanje porodičnog odgoja itd”, kazao je on.
Po njemu, rješenje je u tome da se donesu “konkretna, savremena, provodiva i efikasna zakonska rješenja”.
“Imajući u vidu da smo zakasnili, očito u tim oblastima, da nam to treba dodatno vrijeme, neophodno je da oni koji su za to nadležni, a nadležnost je u najmanjoj mjeri na nivou BiH, većoj mjeri na nivou entiteta i drugih nivoa vlasti, moraju donijeti konkretna, savremena, provodiva i efikasna zakonska rješenja koja će se potpuno nemogućiti, na najmanju moguću mjeru dovesti mogućnost da ljudi iz različitih razloga ubijaju članove svoje porodice. Dakle, moraju svi od policijskih organa, socijalnih službi, ministarstva itd. voditi i pratiti ljude koji javno, na javnim mrežama, društvenim mrežama, unaprijed objave da će izvršiti ubistvo itd”, rekao je Zvizdić.
Upitan je li Istanbulska konvencija u BiH samo mrtvo slovo na papiru, on smatra da nije.
“Pa ne mislim. Mi smo na nivou BiH usvojili izmjene i dopune zakona o obiteljskim odnosima koji između ostalog i tretira pitanje torture ili nasilja nad ženama. To može biti dobar zakonodavni okvir na bazi s kojega se mogu donijeti podzakonski akti i drugi provedbeni akti koji će onemogućiti nasilje nad ženama, ali čini mi se da u svemu tome ima puno pojavnih oblika protivljenja nasilju nad ženama kao što su protesti i drugi oblici javnog izražavanja protiv nasilja, ali imamo malo konkretnijih koraka.
Ponavljam, pošto nam treba dugo vremena da se to saživi unutar porodice, unutar društva, unutar sistema obrazovanja, sistema prevencije, ranog upozoravanja i tako dalje, onda moramo brzo, iako je to ad hoc, ali brzo moramo donijeti prava zakonska rješenja koja će tačno definisati ulogu svake institucije u BiH i one koji moraju pratiti potencijalne ubice”, rekao je Zvizdić u emisiji BHT1 Uživo.
O izvješću Evropske komisije
Upitan o izvješću Evropske komisije o napretku BiH Zvizdić kaže da eurforiji nema mjesta.
“Sadržaj kvalitete tog izvješća je takav da ne možemo u bilo kom smislu biti euforični. Nisam zaista čuo ni jednog predstavnika Vladeviće koalicije. Evo ja govorim u ime trojke na BH nivou koji je na euforičan ili na pretjerano optimističan način komentirao izvješće Europske komisije o napretku za Bosnu i Hercegovinu.
Svi smo vrlo jasno rekli da je riječ o jednom pozitivnijem izvješću nego što je to bilo ranijih godina i da je jako važna poruka da je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Naravno, kada usvoje na nivou Bosne i Hercegovine određeni broj Evropskih zakona”, rekao je on.
Mjesta optimizmu, smatra on, nema, a za to krivi svoje koalicijske partnera iz SNSD-a.
“Pa imajući u vidu partnere na nivou Bosne i Hercegovine, imajući u vidu ponašanje gospodina Dodika pa i predstavnika njegove stranke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, teško je dati neka optimistična predviđanja ili neka velika optimistična obećanja i ovo što je do sada urađeno sasvim sigurno predstavlja ozbiljan iskorak imajući u vidu činjenicu da gospodin Dodik nije proevropski nego je proruski orijentiran, ali isto tako nadam se da će oni razumjeti realnost u kojoj živimo, nadam se da će shvatiti da evropski put nema alternativu, nadam se da će shvatiti i razumjeti da je EU dominantniji trgovinski partner Bosni i Hercegovini i da ključni novac, ključne investicije dolaze od strane zemalja EU i da će to biti dovoljni razlozi da na neki način počnemo razmišljati o životu građana i važnosti EU”, kazao je.
Komentirajući sastanak ministara vanjskih poslova EU i zemalja Zapadnog Balkana istaknuo je Konakovićevo zapaženo obraćanje.
“Ono što je dobro je da takvim sastancima ili onda kada se razgovara o Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini mogu pristupati predstavnici zemalja Zapadnog Balkana, konkretno ministri vanjskih poslova. Jučer je bio na tim sastancima i ministar Konaković. Informacija koju ja imam jeste da je imao zapaženo i konkretno izlaganje koje je još jednom poslalo jasnu poruku da BiH želi biti dio EU, a s druge strane imamo jednu kvalitetnu inicijativu prijatelja BiH”, govori on.
“Dodik je velikorspka i ruska papiga”
Upitan je i o pismu koje su dužnosnici iz Republike Srpske poslali Kongresu.
“To prije svega nije riječ o ozbiljnom pismu. Riječ je o jednom pamfletu koji je prepun različitih laži, manipulacija, islamofobnih konstrukcija i svega onoga što stvarima ne odgovara niti realnim činjenicama u stvarnom stanju u BiH. Ja mislim da se želi skrenuti pažnja sa vrlo opasnih aktivnosti koje promovira i provodi predsjednik SNSD-a gospodin Milorad Dodik, koji je sada otišao korak dalje.
On ne govori samo o secesiji Republike Srpske što je direktan udar na ustavni poredak, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, nego on ide korak dalje i govori sada o prekrajanju granica na zapadnom Balkanu na način kako on to sam izjavljuje, da se stvori teritorija na kojoj će živjeti svi Srbi u jednoj državi. Tom projektu smo svjedočili 90-ih godina i znamo kako je taj projekt završio, posle toga je nastupio rat ogromnih razmjera sa ogromnim zločinima, milioni ljudi su raseljeni, stotine hiljada su ubijene, a kulminacija svega je bila u Srebrenici, da bi u stvarnosti neki način prekrio i zasjenio te njegove opasne tendencije, jer on u ovoj fazi mi na neki način, naravno, ja se ne želim spustiti na nivo dijaloga gospodina Dodika koji je zaista prizeman, ali moram dati jedno slikovito poređenje, on mi djeluje kao neka papiga koju nafiluju velikosrpski centri i ruski centri i onda on na bazi takvih smjernica radi to što radi”, smatra predsjedatelj zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Terorističkih prijetnji i isilovih spavača, stava je Zvizdić, u BiH nema, a pismo ima jedinu svrhu da odbrani Dodika, kaže on.
“Dakle, takvo nešto naravno ne postoji, imamo više izvještaja s tih departmana i drugih ovlaštenih europskih i američkih agencija koji govore o stabilnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, u konačnici evo i sa nivoa Vijeća ministara i od strane Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti imamo svakodnevne izvještaje da je situacija u Bosni i Hercegovini sasvim stabilna.
Ponavljam, ovo pismo ima nekoliko interesantnih stvari, sasvim siguran sam da je napisano u cilju odbrane lika i djela gospodina Dodika, da oni koji su ga potpisali su praktično ili većina njih to morali uraditi. Interesantno je da pismo koje baca ljagu na komšije sa kojima ti ljudi žive 70 ili 80 godina ili koji na takav način tretiraju jedan tolerantni i miroljubivi islam u Bosni i Hercegovini. Na neki način, neki od tih potpisnika govore i o svojoj porodici, jer islam je integralni dio njihove porodice.
Interesantno je da ljudi koji su na crnoj listi šalju pismo američkim senatorima i kongresmenima koji su te ljude upravo zbog antisrpskih i antiustavnih aktivnosti i korupcije i ugrožavanja mira stavili na crnu listu. Dakle, sve je paradoks jer ako mi dođeš jednu rečenicu, mi ćemo, naravno, ne odgovoriti na to pismo, nego na temelju toga i na adrese i u mnogo širem spektru poslati…”, kazao je.
“U stvari, govorimo o stvarnom stanju i izazovima sa kojima se u političko-sigurnosnom sektoru suočavamo ovih godina. Kakvi su zapravo trenutni odnosi u koaliciji na državnoj razini? Vaša stranka i, evo, spominjali smo gospodina Dodika, su zajedno u koaliciji. Što možemo očekivati u budućnosti?
“HDZ i Trojka lokomotiva, SNSD koči”
Komentirajući odnose na državnoj razini Zvizdić hvali Trojku i HDZ, dok SNSD smatra kočničarem promjena.
“Pa imamo dva dijela te koalicije koji su proevropski i pro-NATO orijentirani. Moram reći da su ministri i veći broj ministara koji dolaze iz stranaka Trojke, kao i zastupnici stranaka Trojke, promotori, generatori, lokomotive u stvari, evropske integracije i svih procesa koji približavaju BiH Europskoj uniji.
Moram naravno reći da i predstavnici HDZ-a vrlo kvalitetno sudjeluju u tim procesima kad govorimo o europskim integracijama i o daljnjem napretku ka NATO integracijama, ali, nažalost, s druge strane imamo gospodina Dodika i dio predstavnika SNSD-a koji nisu proevropski orijentirani i koji bi u stvari voljeli vidjeti BiH u nekim drugim asocijacijama. Ako mi dozvolite, ono što jako važno kažem, jeste da gospodin Dodik ne predstavlja čitav srpski narod.
Dakle, mi ne razumijemo stav i odnose sa Srbima u BiH kroz gospodina Dodika. On može samo predstavljati svoju stranu. Najveći broj glasova ima kontrolu u Domu naroda”, stava je Zvizdić.
Stoltenbergov skori posjet našoj zemlji Zvizdić drži iznimno važnim.
“Posjeta je izuzetno važna jer je to još jedan bitan signal da je NATO prisutan u BiH, da je BiH u sferi djelovanja NATO snaga. Na kraju krajeva, mi smo okruženi NATO državama i ne možemo dugo ostati tzv. crna rupa ili biti potpuno neovisni kada govorimo o NATO savezu.
NATO savez nije samo vojni savez. NATO savez je naravno i ekonomski i politički savez. Nema nijedne zemlje koja je ušla u NATO savez, a da nisu porasle investicije u tu zemlju vrlo značajno u narednim godinama. Najvažnije od svega jeste da se NATO zalaže za mir i to je u stvari ključna stvar. Program reformi je izuzetno važan jer znači nastavak kompatibilnosti naših oružanih snaga i naših procedura. Mislim da u smislu kompatibilnosti opremanja se radi puno toga. Radi se puno stvari.
Imamo puno izjava od ministra obrane gospodina Helaza da se nabavlja oprema koja povećava nivo kompatibilnosti i opremljenosti i sposobnosti oružanih snaga da obave svoje poslove. Mi sudjelujemo i sudjelovali smo u većem broju misija van Bosne i Hercegovine, ali NATO je čitav jedan uređeni sistem društva, politike, ekonomije i života i njegov pravi cilj NATO saveza je da sačuva mir i stabilnost, a to je neophodno cijelom Balkanu, Bosni i Hercegovini i Srbiji…”, rekao je on.
O Izbornom zakonu
Upitan o Čovićevim najavama da će uslijediti razgovori o Izbornom zakonu, Zvizdić kaže:
“Trojka ima vrlo jasno definisane stavove o takvim zakonima, što se tiče izbornog zakona, za nas je najvažnije da se ugradi integritet izbornog procesa kako bi otklonili bilo kakvu manipulaciju sa izborima, kakva je mogućnost krađe glasova, to je prioritetna stvar, a onda kako to i 14 prioriteta kaže implementacija presuda Evropskog suda ljudskih prava, od presuda Sejdić-Finci, nemamo sada vremena sve da ih nabrajamo i nikako nećemo pristati na rješenja koja mogu značiti dalju etničku podjelu BiH.
Ista stvar je naravno i sa zakonom o Ustavnom sudu, dakle u svemu se može razgovarati, ali ne dolazi u obzir izbacivanje stranih sudija jer to nije preporuka unutar 14 prioriteta, to ne može bez promjene ustava i naravno da nikada nećemo glasati da dođe do novog sastava suda, paritetnog sastava u kojem bi se ugradio etnički moment i pravo veto u glasanju. Prema tome možemo razgovarati, naši stavovi se vrlo jasno znaju, i ako naši partneri žele da ugradimo demokratska načela koja vladaju i u evropskim zemljama, mi smo na to spremni, a ta neka specifična rješenja koja su balkanska pod navodnicima, to naravno dolazi u obzir”, rekao je predsjedatelj zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u emisiji BHT1 Uživo.
Upitan o povećanju državnog budžeta, ističe:
“Potpuno je logično da naše agencije i institucije žele povećanje budžeta, zato što imamo veći spektar obaveza kako idemo ka evropskim i NATO integracijama. Ne znam kakve su šanse, vidjet ćemo kada dođu prvi nacrti budžeta. Oni koji misle da blokiraju usvajanje budžeta, to je potpuno jedan nepromišljen potez, ovakve smo se dočekali nekim ranijim godinama, postoji privremeno i sigurno finansiranje, dakle institucije će moći normalno raditi, ali smatram da treba doći do povećanja budžeta, pogotovo u onim sektorima koji znače dalju demokratizaciju i jačanje tih oblasti koje su bitne za državu i za građane BiH”, govori on.
Minimalna plaća u FBiH je 596 maraka, a u RS 700, je li to dovoljno za preživljavanje, upitan je Zvizdić koji je rekao:
“Naravno da nije, čak i dupla minimalna plaća, nisam siguran da je uopće dovoljna za normalan život, ja se nadam da će Vlada Federacije brzo uputiti u parlamentarnu proceduru, set zakona koji će biti vezani za poreze doprinose minimalnu plaću, ali mi jednostavno radnike moramo platiti na nivou koji im omogućava njima, njihovim porodicama normalan život, ako želimo da zadržimo radnu snagu i mlade ljude u BiH.
Ako mi dozvolite samo jednu rečenicu, dakle iz udruženja poslodavaca smo prije par dana čuli podatak da ćemo biti prisiljeni, ako se ovako nastavi, da uvezemo 50, 60, 70 hiljada radne snage iz drugih država, a dozvoljavamo da naši mladi i obrazovani ljudi odu. Dakle, mora doći do povećanja minimalne plaće i uopće mora doći do povećanja životnog standarda i to je ono čemu treba da budemo posvećeni”, zaključio je Zvizdić u razgovoru za Bhrt
