DENIS ZVIZDIĆ PORUČUJE: “Nećemo prihvatiti nijedno rješenje koje ide protiv interesa BiH” (VIDEO)

„Svima je jasno koliko je važno otvoriti pregovore s EU, i to bi, poslije uspješno riješenog upitnika i dobijanja kandidatskog statusa, bio treći historijski iskorak BiH na putu evropskih integracija. To nisu teški zadaci, kada su u pitanju ova dva zakona, važno je primijeniti evropske, a ne balkanske kriterije. Svi očekujemo da Vijeće ministara BiH u narednim danima pošalje te zakone u parlamentarnu proceduru. I jedan i drugi dom će imati svoje sjednice krajem februara, što je prilika da usvojimo te zakone i pošaljemo pozitivnu poruku“, pojasnio je on.

Kazao je da su kod reformskih zakona ostale još uvijek iste tačke sporenja, međutim, ističe on, na bazi mišljenja stručnih timova, Venecijanske komisije, stavova Ureda EU u BiH, došlo je do kvalitetnih i sadržajnih promjena i u zakonu o sprečavanju sukoba interesa i u zakonu o sudovima.

„U konačnici će doći do dogovora koji bi mogao dovesti do jednoglasnog izglasavanja tih zakona na Vijeću ministara. Bez obzira na značaj tih zakona, i značaj otvaranja pregovora s EU, sasvim sigurno u parlamentu nećemo prihvatiti nijedno rješenje koje može ići protiv interesa BiH ili koje može pravosudni sistem staviti pod bilo kakvu političku kontrolu. Strogo ćemo se držati demokratskih, evropskih standarda“, navodi Zvizdić.

Dodik najveću štetu pravi građanima Republike Srpske

Naglasio je i da Milorad Dodik, osim lične promocije, najveću štetu pravi građanima Republike Srpske.

„Jer ako je potpuno uvjeren da oni trebaju biti povezani isključivo s Bjelorusijom i Rusijom, ne znam zašto on kao vladar RS-a ne nametne takve zakone i kaže mladim ljudima – ne možete više ići u zapadne zemlje, morate ići u Rusiju, sportistima – možete se samo takmičiti u ligama Rusije i Bjelorusije…“, rekao je Zvizdić.

Mi smo orijentirani prema EU, dodaje Zvizdić.

„Nadam se da on nije uspio naći novac ni u Rusiji ni u Bjelorusiji, da će u konačnici njegovo opredjeljenje biti EU iz koje jedino možemo dobiti grantove i investiciona i kreditna sredstva“.

Upitan zašto je u ovoj fazi otvarana priča o izbornom zakonu i Ustavnom sudu BiH, odgovara:

„Zato što je svako pokušao uz evropsku agendu, da doda i svoju stranačku agendu. Trojka nije pristala na bilo šta zbog čega se osuđuje u javnosti, te osude su na nivou raznih neprovjerenih i netačnih hipoteza. Spremnost Trojke da aktivno radi na zakonima koji će nam omogućiti otvaranja pregovora, neki su protumačili kao apsolutnu spremnost da možemo prihvatiti sva zakonska rješenja koja bi bila usvojena uz ove evropske zakone. To nećemo prihvatiti, postoje crvene linije ispod kojih nikad nećemo ići. Neće doći do izmjena zakona o Ustavnom sudu na način da budu izbačene sudije ili koje će voditi ka etničkom glasanju, paritetu, broju sudija. Što se tiče izbornog zakona, on može biti samo u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH. Fokus mora ostati na pitanju integriteta izbornog zakona kako bi se riješila tehnička i druga pitanja, i stvaranje ambijenta za fer i poštene izbore“.

Smatra kako je visoki predstavnik bio korektan kada je dao dovoljno vremena Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji izmjene izbornog zakona u smislu tehničkih izmjena.

„Za to još uvijek ima vremena, Predstavnički dom je dao pozitivan stav, čeka se na Dom naroda. Ali ako bilo ko unutar koalicione vlasti, posebno SNSD, misli da odugovlačenjem i pretvaranjem te procedure iz hitne u redovnu, želi kupiti vrijeme kako ne bi došlo do izmjena izbornog zakona, sasvim logično je očekivati da tu radi visoki predstavnik. Ja ga pozivam da sačeka još jedno izvjesno vrijeme“, naveo je Zvizdić.

Uvod u novu krizu?

Na pitanje može li eventualna odluka Christiana Schmidta biti uvod u novu krizu, kaže:

„Dodik stalno prijeti, ima stalne ideje na dnevnom nivou. On je u stalnoj fazi ucjena. Prije pet, sedam i li deset godina te ucjene su bile efektne kada govorimo o EU. EU se često prepadala tih ucjena. Unazad dvije godine stvari su se promijenile, Dodik samo rizikuje da se otvori i niz sudskih procesa ako i dalje bude kršio Ustav BiH“.

Odgovorio je i na pitanje slaže li se sa svojim kolegama iz NiP-a kad kažu da nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva BiH.

„Hrvatski narod je apsolutno ravnopravan u BiH. Ne može se samo na bazi jednog primjera govoriti o neravnopravnosti. Ako pogledamo procent i broj funkcija, onda možemo govoriti o apsolutnoj ravnopravnosti hrvatskog naroda. Prihvatam samo ono što će biti odredbe Ustava i izbornog zakona. Ali sasvim sigurno neću prihvatiti formiranje bilo kakvih etno-teritorijalnih izbornih jedinica niti daljnje etničko raslojavanje“.

14 godina je od prve presude Evropskog suda, kaže Zvizdić, čekamo da otklonimo diskriminaciju prema građanima koji ne mogu imati pravo izbora.

„Naš zadatak je da izbacimo etnički prefiks iz Ustava. To ne možemo samo uraditi izmjenama izbornog zakona, to se može uraditi samo izmjenama ustava, a za to je potrebno vrijeme. Mi do marta nemamo vremena raditi na izmjenama izbornog zakona, osim u segmentu jačanja integriteta izbornog procesa“.

Iznio je i svoj stav o Južnoj interkonekciji i razlozima zbog kojih je Dragan Čović doveo u pitanje ovaj projekt.

„Nije imao opravdane razloge. Malo me iznenađuje da, s obzirom na njegovo veliko političko iskustvo, je ušao u jednu vrstu sive zone. Svima je jasno da mora doći do diverzifikacije snabdijevanja plinom. Ne može BiH jedini izvor plina imati iz Rusije“.

Paradoks je iz Bjelorusije i Rusije govoriti o evropskim vrijednostima

Paradoks je, navodi Zvizdić, iz Bjelorusije i Rusije govoriti o evropskim vrijednostima, ići na noge čovjeku koji je bez ikakvog razloga pokrenuo agresiju na međunarodno priznatu i nezavisnu državu Ukrajinu, kao što je i paradoks predstavljati se nosiocem evropskih vrijednosti, a sjediti na promociji knjige ratnog zločinca.

„Ne možemo imati balkanske nacionalističke vrijednosti kada nam to odgovara radi homogeniziranja biračkog tijela, a onda se u javnosti pojaviti i reći – ja sam nosilac evropskih vrijednosti. Takvo nešto svi osuđujemo“, poručio je on.

Upitan jesu li usporene aktivnosti na putu ka NATO-u, ističe:

„NATO je za mene nulti prioritet. Za BiH postoje dva ključna vanjskopolitička prioriteta – evropske i NATO integracije. NATO je najvažniji prioritet, jer on je sinonim za mir i stabilnost. U prošlom mandatu Vijeća ministara je napravljena velika greška kada je Komisija za članstvo u NATO savezu pretvorena u Komisiju za partnerstvo, ali to nije usporilo zajedničke aktivnosti između BiH i NATO-a. Vidjeli smo veliko prisustvo najvećih NATO dužnosnika u BiH posljednjih mjeseci. Mi sasvim sigurno nećemo ostati crna rupa, jer većina zemalja oko nas, osim Srbije, su članice“.

Komentarisao je i slučaj Ismeta Gavrankapetanovića:

„Svi smo neprijatno iznenađeni i svima nam je potpuno jasno da uvaženi doktor sasvim sigurno zadovoljava sve uslove predviđene zakonom i raspisanim konkursom. Ministarstvo je otišlo u pravcu koje ne spada u spektar njihovih nadležnosti. Prema mojim saznanjima, ne znam da je Trojka učestvovala u bilo kakvom procesu koje bi onemogućilo imenovanje Gavrankapetanovića. Važno je stati u odbranu lika, djela i integriteta Gavrankapetanovića“.

O stanju u Javnim servisima

Na kraju je podijelio svoje mišljenje o teškoj situaciji u Javnim servisima i vidi li rješenje problema.

„Nadležna komisija Predstavničkog doma je već zatražila jedan sveobuhvatan izvještaj i jedan od najprioritetnijih zadataka koji ministar Edin Forto ima u narednom periodu je pronaći efikasan i održiv model za dugoročno i trajno finansiranje javnih RTV servisa. Federalna televizija nije branila samo interese Federacije, nego kroz jedan dugogodišnji vremenski period na jedan vrlo kvalitetan i konzistentan način je branila interese države BiH. U tom smislu takve napore treba cijeniti, bez javnih servisa ne možemo napredovati ka EU. To je jedan od važnih prioriteta.  Očekujem da ćemo brzo od strane Vijeća ministara dobiti sistemsko rješenje“.

Naglašava i da nije trebalo srušiti postojeći sistem naplate takse, a da novi nije uspostavljen.

„Bilo je prostora za privremeno rješenje od tri, četiri, pet mjeseci koje bi dalo vremena resornom ministarstvu da na ozbiljan sistemski način sjedne za predstavnicima javnih servisa i u skladu s pozitivnim praksama iz Evrope riješi to pitanje. Otišlo se u pravcu u kojem nije trebalo, došlo je do najgoreg mogućeg rješenja“, istakao je on.

Apsolutno ću nastaviti podržavati dosljednu primjenu zakona, poručio je on.

„Mislim da su dva segmenta izuzetno značajna ako govorimo o demokratizaciji BiH. Bez depolitizacije i potpune političke neovisnosti pravosudnog sistema i medijskog prostora – ne možemo govoriti o demokratizaciji. Možemo samo govoriti o političkoj kontroli, a ona nije dobra ni za jednu državu. U meni će te kao članu parlamenta sasvim sigurno imati partnera koji će zagovarati prave evropske, demokratske vrijednosti“, zaključio je Zvizdić.