Anna Morris, v. d. pomoćnika sekretara za finansije SAD-a, u razgovoru sa novinarima istakla je da svi ozbiljno shvataju američke sankcije.
“Čak i ako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne banke, lokalne banke bi bilo rizično ako bi takvim osobama odlučile dozvoliti da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom odnose ne samo na sankcionisane osobe ili subjekte nego da nose rizik za svakoga ko ih podržava”, poručila je Morris.
Dobila je pitanje i da li postoje sankcije i(li) mjere i za one, npr. banke, koje ne provode sankcije SAD-a prema sankcionisanim dužnosnicima?
“Može biti sankcija i za njih”, odgovorila je, prenosi Oslobođenje.
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kaže da je sve ovo bankama i ranije rečeno.
“Banke moraju biti svjesne rizika koji proizlaze iz poslovnih transakcija, moraju to procijeniti, kao što moraju procijeniti i šta je ono što može izazvati reputacijske i neke druge rizike za banke. Ovo je vrlo jasan stav američke administracije, koji je i ranije komuniciran. Jedino što je novo jeste da je neko sa ovog nivoa, faktički iz vrha, iz Ministarstva finansija SAD-a došao u BiH i jasno to rekao. To podiže stepen ozbiljnosti. Mi smo i ranije kontrolisali kakvi se poslovni odnosi uspostavljaju, da li postoje osobe koje nose rizik za poslovanje banaka i kada govorimo o FBiH, sigurno je da je takav rizik u velikom dijelu prepoznat i eliminisan i ranije, dakle, prije ove posjete”, govori Mahmuzić i pojašnjava sa čime se sve banke mogu susresti u slučaju saradnje sa crnolistašima.
“Može se desiti da takva banka izgubi mogućnost međunarodnog platnog prometa. To bi značilo nesagledive posljedice za takvu banku”, upozorava Mahmuzić.
Kaže i da se pristup od banke do banke prema sankcionisanima ne bi trebao razlikovati jer pravila postoje i jasno su iskomunicirana svim bankama.
“Uvedena su da se u istim i sličnim situacijama primjenjuju gotovo identično. U slučaju bilo kakvog nerazumijevanja ili pogrešne primjene propisa, tu je Agencija za bankarstvo da reaguje. Vrlo detaljno i redovno provodimo naše kontrole”, kaže Mahmuzić.
Da li se razlikuje pristup banaka prema sankcionisanima u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj?
“Mogu govoriti samo o bankama u FBiH, ali mi sa kolegama iz RS-a vrlo dobro sarađujemo, sva regulativa, podzakonski akti koje donosimo su harmonizirani, identični u onoj mjeri u kojoj mogu biti, jer postoje manje razlike u zakonima”, odgovara.
Znamo da je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, kada je stavljen na američku crnu listu, požurio da odgovori kako ne mari za sankcije, jer svakako nema imovinu i sredstva u SAD-u i da tamo i ne misli putovati.
Iz svega iznad napisanog možemo zaključiti da Dodik, a ni ostali sankcionisani ne moraju imati sredstva ili imovinu u SAD-u da bi bili pogođeni sankcijama, jer sistem djeluje tako da ga mogu sankcionisati mnogobrojne kompanije, banke i institucije u svijetu koje se pridržavaju američke politike sankcija.
Na pitanje novinara da li bi SAD mogle upratiti da određena banka radi tako da zaštiti interese Dodika, Morris odgovara: “Da sam ja banka, bila bih zaista veoma oprezna u vezi sa posljedicama pružanja bankarskih usluga licima koja su sankcionisana.”
