Američka ambasada Bosne i Hercegovine ne krije da je nezadovoljna domaćim dogovorom koji je postignut u Laktašima zbog čega Milorad Dodik i političari okupljeni oko njega uporno kukaju u javnosti da stranci ne smiju srušiti ono što su lideri među sobom postigli.
U samom prijedlogu dogovorenih tema navedeno je da neće biti nikakvog dogovora ukoliko se stranci umiješaju, odnosno ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona BiH.Nenad Stevandić, jedan od najbližih Dodikovih saradnika, prvi je naslutio da će se upravo to desiti te je na društvenim mrežama upozorio kako stranci pokušavaju urušiti dogovor.

Nedugo nakon Stevandićeve izjave Američka ambasada je jasno izrazila svoj stav u kojem navodi da prijedlog dogovora iz Laktaša nije dobar te je detaljno obrazložila šta ne valja. To je izazvalo niz reakcija Milorada Dodika, kakva je i njegova posljednja objava na X-u u kojoj upozorava na štetnost poruka stranaca.

“Ambasada SAD-a smatra da su izbori u BiH suvereno pravo Michaela Murphyja, a ne građana BiH. Otuda otvoreno poručuju da hoće da upravljaju kompletnim izbornim postupkom i da ga kontrolišu. Otvoreno rušenje dogovora legitimnih i demokratski izabranih predstavnika tri naroda predstavlja najgrublji udar na BiH. Poruka “vi ne znate šta je dobro za BiH, ali ja znam”, najveća je uvreda i za Srbe, i za Bošnjake i za Hrvate, koji su izabrali nas da ih predstavljamo. Ima li veće kompromitacije izbora od činjenice da izabrani predstavnici ne odlučuju? Postoji li veći udar na naš suverenitet i integritet od činjenice da jedna ambasada osporava dogovor narodnih predstavnika u zemlji čiji su gost?”, zakukao je Dodik ne bi li sačuvao dogovor koji ima brojne manjkavosti.

Sinoć je Dodik prilično brzo reagovao na objavu Američke ambasade i tada im je poručio da nemaju pravo davati ocjene o integritetu izbornog procesa u BiH dok Michael Murphy ne bude imao poslanički klub u Parlamentarnoj skupštini. Smatrajući da nemaju pravo miješati se u dogovore o našim, domaćim zakonima, ponašanje ambasade je nazvao bezobraznim.

Oglas - Advertisement

“Saopštenjem šaljete nedvosmislenu poruku: ‘Mi hoćemo ovdje da se pitamo i odlučujemo. Nemaju šta predstavnici tri naroda da se dogovaraju, biće kako mi kažemo. Izbori nisu prilika da Srbi, Bošnjaci i Hrvati izaberu predstavnike koji će raditi za njihove interese, već koji će nama služiti.” Teško mi je da se otmem utisku da Murphy neskriveno želi da u BiH dođe do nestabilnosti. Posebno je interesantno da nam o integritetu izbornog procesa priča Michael Murphy koji je delegiran od strane administracije nakon čijeg izbora smo svjedočili najvećoj krizi u SAD, upadu u Kapitol i odsustvu primopredaje vlasti. Nažalost, svjedočili smo i ljudskim žrtvama. I sada kada je Amerika nadomak nove izborne krize, ekipa Michaela Murphyja nama pokušava da drži pridike o integritetu izbornog procesa. Saberite se”, poručio je Dodik sinoć.

Dodik je također danas kazao da poziv predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića koalicionim partnerima na novu rundu pregovora o izmjenama Ustava BiH doživljava kao direktan nalog američkog ambasadora u BiH Michaela Murphya.

“Bez ikakvih konsultacija i napomena, Konaković je upitio poziv. Mi to doživljavamo kao direktan nalog američkog ambasadora, jer je on u javnim istupima upravo o tome govorio”, rekao je Dodik.

Nešto ranije ove sedmice Dodik je izvrijeđao i Schmidta pokušavajući ga diskreditovati u njegovoj zemlji, kao što je to pokušavao sa Murphyjem.

“Dolaskom u BiH i lažnim predstavljanjem Christian Schmidt se lično obrukao… Sve što Schmit radi i govori teško je kompromitovanje Njemačke”, rekao je Dodik, što je prepisana izjava kakvu je prije mjesec rekao za Murphyja.

Razlog zašto Dodik ima potrebu da galami i prijeti predstavnicima međunarodne zajednice u BiH je namjera visokog predstavnika da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Kako bi se to spriječilo, lideri na državnom nivou su postigli i navodni dogovor, međutim riječ je o vrlo diskutabilnim prijedlozima.

Američka ambasada je upozorila da tehničke izmjene, koje su predložili državni političari, ostavljaju prostor za izborne krađe te apeluju da bi svako uređenje biračkih odbora koje povećava kontrolu političkih stranaka bilo nepoželjno (kakav je upravo prijedlog koji su dogovorile vladajuće stranke).

Ideju o zatvaranju izbornih listi, obaveznom glasanju, izmjeni centusa i druge iz objavljenih dokumenata sa sastanka u Laktašima, Amerikanci su okarakterisali kao “jačanje postojećeg neodgovornog sistema i pomjeranje stranačke politike ka oligarhiji”.

Oglas - Advertisement