Predstavnici više od osamdeset država koje su u Švajcarskoj prisustvovale mirovnom samitu o Ukrajini potpisali su deklaraciju u kojoj se navodi da je “teritorijalni integritet” Ukrajine osnova za bilo kakav mirovni sporazum kojim bi se okončao rat. Među potpisnicima je i Srbija.

Zajedničkom deklaracijom je završena dvodnevna konferencija kojoj nije prisustvovala Rusija.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je ranije u nedelju da je tekst deklaracije sa Samita o miru o Ukrajini spreman i da su svi principijelni stavovi Kijeva uzeti u obzir.

Potpisnici deklaracije, među kojima je i Srbija, smatraju da je za dostizanje mira potrebno učešće i “dijalog svih strana”.

Dokument nisu potpisale Jermenija, Bahrein, Brazil, Vatikan, Indija, Indonezija, Libija, Meksiko, Saudijska Arabija, Slovačka, Južna Afrika, Švajcarska, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Stavovi iz završnog dokumenta sastanka u Švicarskoj, u izravnoj su suprotnosti sa stavovima koje javno zastupa predsjednik RS Milorad Dodik. On smatra da je legalno i legitimno mijenjati državne granice vojnom silom.

U nedavnom razgovoru za Jerusalem Post, Dodik je kazao da su građani Krima odlučili da budu dio Rusije, “to bi trebalo budemo poštovano, baš kao i naša želja da se odvojimo od BiH”.

Naveo je da je Zapad dozvolio referendum u Crnoj Gori, te podržao odluku Prištine da se otcijepi od Srbije.

“Na Kosmetu, većina u parlamentu je bila dovoljna da odluči. Ali kada je narod Krima glasao na referendumu za priključenje Rusiji, Zapad je rekao da je to pogrešno. Zašto se zapadne sile miješaju u naše poslove?”, istakao je Dodik.

Kazao je da je Zapad potpuno ignorisao riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Vidjeli smo šta se dešavalo 2014. godine u Ukrajini. Ustanak ekstremista protiv legalnog i demokratski izabranog predsjednika. Čak je Putin i tada pokušao da spriječi rat i dao saglasnost na sporazume iz Minska. Regioni Donbasa bi ostali unutar Ukrajine, ali sa većim stepenom autonomije”, podsjetio je Dodik, koji zanemaruje notornu činjenicu da je Rusija pokrenula vojnu ofanzivu na Ukrajinu s jasnom namjerom da tenkovima uspostavi novu međudržavnu granice. Jednako kao što je to pokušala i Srbija devedesetih godina prošlog vijeka.