Nastojanje Ruske Federacije da ne proradi južna interkonekcija kao američki projekat u BiH praćeno je širokom rukom predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović i kroz prizmu zapadnih medija sve više postaje ruski čovjek. Najuticajniji američki list The New York Times objavio je tekst o oslobađanju Bosne i Hercegovine od ruskog energetskog uticaja.
VEZANI TEKST:
Izgradnjom južne interkonekcije, kako se navodi, BiH bi se spojila na plinovod u Hrvatskoj i time se oslobodila ovisnosti o ruskom plinu, no jedna od najvećih smetnji tom projektu je lider HDZ-a Dragan Čović, koji insistira da novim plinovodom, koji bi trebao biti izgrađen, upravlja kompanija koju će voditi onaj koga predloži HDZ i čije bi sjedište trebalo biti u Mostaru.
Kolege iz New Yorka podsjećaju i na kritike koje je Čoviću baš zbog toga uputio američki državni sekretar Antony Blinken.
KORUPCIJA U CELOFANU
Akademik Slavo Kukić za Oslobođenje kaže kako Amerikanci neće još dugo trpjeti Čovićeve političke opstrukcije plinske južne interkonekcije. S obzirom na to da o tome piše i The New York Times, onda to više nije u sferi nagađanja, smatra Kukić.
Dragan Čović je u konkretnom slučaju doista vezan za politiku Moskve, prije svega za svoje interese koji su se u jednom momentu preklopili sa interesima Moskve. Zbog čega? Rusiji nije cilj da proradi južna interkonekcija, jer je to američki projekat kojim se hoće umanjiti ovisnost o plinu iz ruskih izvora. Ja mislim da je to nastojanje Rusije praćeno ionako, što bi narod rekao, širokom rukom, da bi se naprosto neke ljude vezalo za te projekte. I u tome je razlog zašto se Dragan Čović suprotstavlja južnoj interkonekciji. Tobože ne suprotstavlja se, ali hoće firmu koja će biti u Mostaru, da ne bi Bošnjaci došli u situaciju da iz Sarajeva, kako je rekao jednom prilikom, zatvore plin mojima u Posušju, kaže Kukić.
Profesor Faris Kočan iz Slovenije smatra da Dragan Čović koristi cjelokupnu situaciju za promovisanje vlastitih interesa. Kroz etnopolitiku bez ikakvog osnova provlači gas koji je u interesu cijele Bosne i Hercegovine.
– Ne bih ja rekao da je on ruski čovjek, nego čovjek koji želi kroz taj ugao etnopolitike, koji postoji u BiH, štititi “legitimne interese” hrvatskog naroda u državi. U tom smislu, on je vidio priliku da bi se mogao dići kroz temu gasa, konsolidirati sebe i svoju stranku u BiH. On igra igru kroz hrvatski legitimni interes, kako bi mogao sam gospodariti firmom i zapošljavati svoje ljude. Ja ovdje vidim više potencijalnu korupciju koju je on zavio u celofan etnopolitike, a koju prodaje biračkom tijelu u BiH, smatra Kočan.
Podsjećamo, kada je u pitanju zakon o južnoj interkonekciji, Dragan Čović je za osnivanje novog preduzeća. The New York Times piše da lider bosanskih Hrvata kaže kako podržava predloženi zapadni naftovod, ali da želi da se stavi pod kontrolu kompanije koju će voditi etnički Hrvati, umjesto uspostavljenog bosanskohercegovačkog operatera plinovoda BH Gasa, sa sjedištem u Sarajevu, a koji vode Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi da stvori nalazila bi se u Mostaru, etnički mješovitom, ali dugo “bastionu hrvatskog šovinizma”. Naši sagovornici smatraju da Zapad svakako neće tolerisati ovaj potez Dragana Čovića.
– Ne mislim da će Zapad tolerisati ovaj potez Dragana Čovića. Mislim da je Zapad Dragana Čovića riješio i da je samo pitanje vremena kada će to obznaniti. Pretpostavljam, a siguran sam da je riješio, da će to ići u fazama. Mislim da će prvo otići na američku crnu listu. Ovaj put mislim da bi Ameriku pratilo ne samo Ujedinjeno Kraljevstvo nego i druge evropske zemlje, a da će nakon toga Draganu Čoviću biti postavljen ultimatum direktno ili preko Zagreba, naglašava Kukić.
Podsjećamo da je američki državni sekretar Antony Blinken zatražio u pismu od šefova diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića “kako bi prestao s opstrukcijama plinskog povezivanja Hrvatske i BiH”. Direktnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda američki državni sekretar nazvao je čelnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića. Kaže da kašnjenje u nastavku izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.
– Sigurno će Zapad tražiti podršku Plenkovića i Hrvatske koji imaju uticaj na Čovića. Mislim da će prvo kontaktirati Zagreb, pa će vidjeti kako reaguju. Malo je drugačija situacija kada pričamo o Čoviću ili s druge strane o Dodiku, koji zaista jeste ruski igrač. Ali, to je dobar primjer da Zapad vidi kako u BiH dolazi do etnopolitizacije svega do neke nazovi šuplje priče, koja vodi samo do negativnih konotacija za BiH, kaže Kočan.
Jedna od informacija koja se pojavila je da bi se na sljedećoj sjednici Vlade Federacije trebao usvojiti Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji, koji podrazumijeva i BH Gas kao firmu koja će rukovoditi i budućom južnom interkonekcijom.
– Ako je to tačno, to znači da je Dragan Čović popustio. Postavlja se pitanje zašto? Mogu biti dva razloga. Jedan je da je u pitanju neka finansijska promjena sa Rusima, a drugi je pritisak zvaničnog Zagreba, cijeni Kukić.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da bi u ovom trenutku pravo pitanje bilo koliko su domaći političari doista vjerodostojni zagovornici evropskog puta BiH. Oni ga koriste za ucjenjivanje drugih i međunarodne zajednice. Jednostavno, njihova retorika je u raskoraku sa djelima. Otuda i sumnje u njihove stvarne namjere.
VJEŠTO SKRIVANJE
– Ako je sumnja u Čovićevu povezanost sa Rusijom osnovana, onda on tim odnosom vješto upravlja i ponaša se potpuno drugačije od nekih političara u BiH koji te veze promovišu, smatra Tanja Topić.
The New York Times ističe da Rusija nema teritorijalne pretenzije na BiH ili druge balkanske države, te da je njen glavni cilj bio da spriječi integraciju tih zemalja sa Zapadom. Ideja o izgradnji gasovoda za dopremanje gasa iz susjedne Hrvatske postoji već skoro 15 godina, otkako je Rusija prekinula isporuku gasa preko Ukrajine na Balkan 2009. Za razliku od ostalih evropskih zemalja, BiH je ostala u potpunosti zavisna od Moskve za korištenje prirodnog gasa.
