ILIJA CVITANOVIĆ SANJA „DUBOKU DRŽAVU“: „Predstavnici stranaka Trojke pod utjecajem oporbenih bošnjačkih stranaka ne žele napraviti…“

Da kojim slučajem Bosna i Hercegovina otvori pristupne pregovore s Europskom unijom, pregovori bi se vodili po izmijenjenoj i za nas nešto povoljnijoj metodologiji.

“Nakon screeninga, odnosno presjeka stanja o ispunjenosti zemlje da postane članica Europske unije, započinju se pregovori. Oni se otvaraju po klasterima, a prva poglavlja koja se otvaraju jesu 23 i 24 koja se tiču pravnih pitanja”, navodi ministar za europske integracije i međunarodnu suradnju RS-a Zlatan Kolić.

Dosta optimizma donijela nam je izjava austrijske ministrice Karoline Edstadler nakon sastanka s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto u Bruxellesu.

“Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak. U protekloj godini urađeno je mnogo toga. Donesen je čitav niz zakona među kojima je Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o pučkom pravobranitelju te Zakon izmjenama i dopunama VSTV-a. Otvoreni su pregovori s Frontexom i ovo su uistinu značajni koraci. Sada je red na Europskoj Komisiji da predstavi Izvješće o napretku kako bi šefovi država i vlada mogli odlučiti o početku pristupnih pregovora s BiH u ožujku. To je po mom mišljenju apsolutno neophodno, s obzirom na činjenicu da se nalazimo u potpuno izmijenjenom svijetu i ovaj zamah se mora iskoristiti”, kazala je između ostaloga Edstadler.

Ipak, slika u domaćem dvorištu izgleda potpuno drugačije. Vremena za dogovor je sve manje, a predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je Moskvi kod Putina, a ministar vanjskih poslova i čelnik NIP-a Elmedin Konaković je na Poslovnom forumu u Indiji. Optimizam ne dijeli ni izlaznik u državnom Domu naroda i čelnik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

On navodi kako trenutno nema čak ni nagađanja oko mogućeg održavanja sjednica u Parlamentu gdje bi na dnevnom redu bili ključni zakoni za otvaranje pristupnih pregovora.

Kazao je kako predstavnici stranaka “Trojke” pod utjecajem oporbenih bošnjačkih stranaka ne žele napraviti kompromis s Hrvatima oko izmjena Izbornog zakona.

“Postoji tu “duboka država” koja ima plan u odnosu s Hrvatima završiti priču kao državu s dva entiteta i dva naroda, gdje je treći narod svakako najmalobrojniji i treba ga ili asimilirati ili iseliti. Ali mislim da se u tome neće uspjeti. Ovdje je vrlo bitan odgovor hrvatske politike.

Ona mora biti čvršća, mora biti jasnija, mora “potegnuti ručnu” i mora reći u jednom trenutku “dosta je više”, ne može dalje dok se ne završi Izborni zakon. Od ključnih naših pregovarača očekujem da to vrlo skoro urade. I da idemo kroz Dom naroda s procedurom izmjena Izbornog zakona i da vidimo tko su ti koji ne žele da se ključno strateško pitanje riješi, ne za Hrvate, nego za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Cvitanović.