“Posljednjih mjeseci visoki evropski i američki zvaničnici boravili su u našoj zemlji. Jasno su detektirali zatake i probleme, ali i političare koji svojim radom ne doprinose otvaranju pregovora sa Unijom. O tome znače li ove brojne posjete vraćanje međunarodnog interesa za BiH”, za Dnevnik 2 FTV-a je govorio Adnan Hadrović, viši stručni saradnik Instituta za globalni utjecaj iz Washingtona.
BiH bi morala iskoristiti brojne međunarodne posjete proteklih mjeseci našoj zemlji, kazao je Hadrović jer, ako se uzmu u obzir unutrašnja politička kretanja, a pogotovo globalna – ovo može biti jedna od posljednjih šansi koje BiH može dobiti.
“Imamo izbore u EU, imamo izbore u Rusiji, imamo izbore u SAD-u. Klima i dinamika nakon tih izbora se može drastično promijeniti i imati ogroman utjecaj na BiH. Više je nego važno da se političari uozbilje, urade svoju zadaću i počnu pregovore sa EU-om“.
Hadrović je komentarisao i zakon o sudovima – jedan od tri koja EU traži od naše zemlje – te zahtjev Milorada Dodika da odu strani suci iz Ustavnog suda BiH.
„Mi imamo prijatelje – i u Evropskoj uniji i u SAD-u. Mi imamo strateškog partnera u SAD-u – bili Demokrati ili Republikanci na vlasti. Suština je da se to jednostavno mora odraditi. Što se tiče stranih sudija – to je ustavna kategorija. To je deplasirano pitanje“.
Što se izbornog zakona tiče, Hadrović podsjeća da se sada radi o kozmetičkim izmjenama.
Kad je u riječ o posjeti Jamesa O’Briena, Hadrović napominje da se radi o osobi koja je 30 godina vezana za BiH na razne načine.
“On je neko ko je draftirao i pisao Dejtonski sporazum i neko je najpozvaniji da ga tumači. Dodik se često poziva na slovo Daytona – istumačio mu ga je onaj ko ga je pisao. O’Briena je detektirao i druge političke lidere koji djeluju destruktivno. Dragan Čović je otišao predaleko u dvije stvari. Otišao je protiv strateškog projekta – nije to samo strateški projekt SAD vezan samo za BiH, on je vezan i za Hrvatsku i za NATO i za čitavu EU, da postoji alternativa u snabdijevanju gasom, da nismo ovisnici samo o ruskom gasu. Otišao je predaleko i u nekim stvarima koje se tiču izbornog zakona – valjda smo 30 godina nakon početka i 25 godina nakon kraja rata malo se odmakli od politike aparthejda”.
“Dva-tri čovjeka su se ozbiljno zapitala i iznenadila jednom direktnošću koja je došla iz SAD-a. Dugo je Washington šutio, predstavnici State Departmenta su vodili soft diplomacy, politiku u bijelim rukavicama”, navodi Hadrović.
“O’Brienova brutalna direktnost je bila više nego dobrodošla i tajming je odličan”.
Hadrović je govorio i o lobiranju za BiH. U posljednje vrijeme zvanični organi imaju pozitivne pomake. Ako se govori o sistemskom lobiranju – kroz lobističke kuće, nevladine organizacije u Briselu i Washingtonu – toga nema, i to godinama, dodaje Hadrović i napominje kako se to svelo na nekoliko pojedinaca, patriota, dijasporu.
“Mislim da je to puno više na strani globalnih kretanja i potrebe Zapada da iz svojih interesa zaštiti sebe od eventualnih tektonskih poremećaja, za koje nukleus može postojati u BiH”.
Na kraju je Hadrović poručio da politički lideri iduće sedmice trebaju uraditi svoj posao – u tom slučaju ćemo biti u prilici da u martu razgovaramo o otvaranju pregovora sa EU-om.
Podsjećamo – zadaci koje Evropska unija stavila pred BiH, a koji moraju biti ispunjeni uskoro, kako bi naša zemlja u martu otvorila pregovore sa Evropskom unijom – značajno su reducirani. Od ranijih 14 prioriteta, zadaća je spala na 3 zakona – sprečavanje sukoba interesa, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i onaj o sudovima BiH. Pored ovoga naša zemlja trebala bi finalizirati i sporazum sa Frontexom.
