Izbori u Njemačkoj, na bilo kom nivou, sve više zanimaju evropsku, pa i svjetsku javnost. Zanimaju, naravno, i našu regiju.
Pa tako i ovi posljednji, u Saskoj i Tirinškoj pokrajini.
MALO DO NEVIĐENE POLITIČKE SRAMOTE
Još početkom godine pisali smo da se protesti protiv ekstremno desnog AfD-a i rasizma organizuju u čitavoj Njemačkoj. I upitali se – kad će se Nijemci dići ako neće tad jer je pravo vrijeme. A još nisu. Kad će ako neće sad? Jer izbori u samo dvije pokrajine koji su održani proteklog vikenda bili prilično jak šamar svim vodećim strankama u Njemačkoj, posebno vladajućem SPD-u, ali i onoj koaliciji koja je vladala godinama, pa i decenijama: CDU/CSU.
Jer, prvi put je populistički AfD osvojio praktično trećinu glasova, a tu je i velik uspjeh lijevog Saveza Sahra Wagenknecht s političkim ciljevima za koje se čini da spadaju u daleku prošlost. S druge strane, sve stranke vladajuće koalicije – socijaldemokrati, liberali i Zeleni zajedno nisu osvojile ni polovicu glasova koliko ih je dobio AfD.
Čak, Zeleni i liberali djelomično nisu dobili čak ni dovoljno glasova da uopće uđu u parlamente tih pokrajina, a i SPD je bio na rubu te neviđene političke sramote, objavili smo jučer dio teksta Deutsche Wellea. A izbori su, dakle, bili u samo dvije od šesnaest koliko ih ima u Njemačkoj, sa ukupno pet miliona stanovnika. Je li sad vrijeme da se Nijemci dignu? Protiv AfD-a – Altnernative za Njemačku, naravno. Ali šta će sa Olafom Scholzom? U januaru ove godine, Mehmed Smajić, novinar upravo Deutsche Wellea rekao je u razgovoru za Slobodnu Bosnu da nikada nijedan kancelar nije bi tako neomiljen kao on.
Ali, problem zvani Alternativa za Njemačku (AfD) nije od jučer. O njemu je trebalo razmišljati 2017., otkad su prisutni u njemačkom parlamentu – Bundestagu. Tada je Angela Merkel bila kancelarka, tako da ne treba sve pripisati Scholzovoj neomiljenosti. U kontekstu migrantske krize u Evropi, pa i kod nas, kao i u čitavoj regiji 2015., Angela Merkel je izjavila: „Wir schaffen das“ („Uspjet ćemo“). Stranka AfD je na izborima 2017. postala treća najveća stranka u Bundestagu.
Foto: Agencije
„Izraz je postao poznat nakon što ga je Merkel koristila u nekoliko prigoda kako bi izrazila uvjerenje da će se Njemačka i evropski narodi uspjeti nositi sa izazovima migrantske krize. Njena izjava odražava njenu viziju otvorenog pristupa humanitarnim izazovima. Međutim, istovremeno je izazvala različite reakcije i podijelila mišljenje unutar Njemačke i Evrope o upravljanju migrantskom krizom. Dakle, migrantska kriza te godine je dodatno ojačala AfD koji je protiv politike koju je vodila Angela Merkel“, rekao nam je tada Mehmed Smajić.
Na parlamentarnim izborima u Njemačkoj održanim 26. septemba 2021. godine, AfD nije postigao uspjeh u poređenju sa prethodnim izborima 2017. godine. Prema rezultatima izbora 2021., AfD je doživio pad podrške. Osvojio je manji postotak glasova i manji broj zastupničkih mandata u Bundestagu.
Nakon što je otkriveno da je u Potsdamu održan tajni sastanak na kojem su također sudjelovali članovi AfD-a i razgovarali o masovnom protjerivanju njemačkih državljana s migracijskom pozadinom, ogorčenje je početkom ove godine bilo ogromno. Prema istraživanjima javnog mnijenja, AfD je više nego ikada prije veoma jak u saveznim pokrajinama Brandenburg, Saksen, Saksen-Anhalt i Turingija. U dvije od četiri sada su to i potvrdili.
IMA NADE, ALI I STRAHA
Problem Scholozove koalicije jeste taj da je već kod formiranja vlade bilo je sumnji šta bi uopće bila njihova zajednička platforma, a s vremenom su sukobi i sporovi unutar koalicije postajali sve intenzivniji. I večer prije ovih izbora je šef Zelenih Omid Nouripour izjavio kako se “krivca najprije treba potražiti u ogledalu”, a nije pomoglo ni to da je vlada u posljednji trenutak izvukla pouku iz terorističkog napada u Solingenu: najavljeni su oštriji propisi vezani za sigurnost i migraciju, a nakon dugih rasprava 28 osoba, koje su prekršile zakon i kojima je definitivno odbijen zahtjev za azil, protjerano je u Afganistan.
„Za mnoge, posebno u BiH, Njemačka je sinonim blagostanja i demokratije, što ustvari i jeste. Međutim, jaka podrška desnici i veliki protesti u Njemačkoj mogu imati različite uzroke i složene faktore koji utječu na politički i društveni pejzaž zemlje. Recimo ekonomske promjene. Ekonomske nejednakosti, gubitak radnih mjesta ili recimo inflacija mogu stvoriti nezadovoljstvo i pridonijeti jačanju desnih političkih opcija koje obećavaju rješenja za ekonomske izazove. Koje u stvari nemaju. Tu je, kao što sam i rekao i migracijsko pitanje. Neki građani zabrinuti su zbog promjena u društvenom sastavu i kulturi, što može pridonijeti podršci strankama koje se protive velikim migracijskim tokovima. Međutim, sva istraživanja potvrđuju da Njemačka ne može bez stranaca, odnosno bez radne snage iz inostranstva. Tu je i polarizacija političkog prostora jer polarizacija između tradicionalnih političkih struja može dovesti do traženja alternativa, a desne stranke često privlače one koji se osjećaju marginalizirano ili zanemareno od strane etabliranih političkih opcija“, rekao nam je Mehmed Smajić.
Stranka Afd zastupljena je u čitavoj Njemačkoj, ali je najaktivnija i najprezentija na istoku Njemačke. Veliki strah kod stranaca ne postoji, mada njihov rast može dovesti do osjećaja nesigurnosti kod određenih grupa stanovništva.
Foto: Agencije
Ipak, njemačko društvo ima različite političke stavove, a mnogi građani i dalje podržavaju demokratske vrijednosti i pluralizam. U ovom trenutku to je nada. Ali, Scolz treba nešto bitno i važno poduzeti, jer…: „Kancelare, brod ti tone, alarmi ti zvone ding dong“, da parafraziramo stih sarajevske grupe „Protest“
Tokom prošlog mjeseca petak iz Ureda predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera saopćeno je da će sljedeći parlamentarni izbori u Njemačkoj bit će održani 28. septembra 2025. godine. Šefica AfD-a Alice Weidel je svoju stranku koja se otvoreno protivi gay brakovima, a i veliki dio njenih članova smatra ih nečim „iznimno štetnim“, nazvala i jedinom zaštitnicom gay prava u Njemačkoj. Očigledno dvostruko razmišljanje. Kao kod Ane Brnabić. Ranije je Alice izjavila: „Ako pobijedimo, Njemačka ide na referendum o napuštanju EU.“ Mogu li pobijediti na narednim izborima? Prognoze idu i do 25 posto.
(Dino Bajramović)
