KARADŽIĆEV KRVNIK IZ VLASENICE PRVI JE PAO: Odgovoran je za smrt hiljada ljudi, a sve je počelo kobnim sastankom na kojem se odlučivala sudbina Bošnjaka…

VIJESTI

Danas se prisjećamo lika i nedjela Radislava Krstića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske.

Haški tribunal je 2001. donio presudu prema kojoj je Krstić 12. jula učestvovao na sjednici koju je vodio ratni zločinac Ratko Mladić, na kojoj se odlučivalo o sudbini Bošnjaka u Srebrenici.

Mladić je 13. jula Krstića proglasio komandantom Drinskog korpusa. Presuđeno je da je kao komandant morao da zna za plan za masakr, kao i za učestvovanje korpusa u masovnim ubistvima pa ipak nije nikoga kaznio za te zločine. Istovremeno je pripremao ofanzivu na Žepu.

Sudija je u presudi izjavio da je Krstić kriv za “ubistvo hiljada bosanskih muslimana između 10. i 19. jula 1995”. Proglašen je krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon te osuđen na 46 godina zatvora.

Bila je to prva haška presuda za genocid za rat u BiH i dotad najveća zatvorska kazna dodijeljena optuženom. Krstić je bio prvi Evropljanin osuđen za genocid na nekom međunarodnom sudu nakon Nirnberškog procesa. Nakon uložene žalbe, kazna mu je smanjena na 35 godina, a presuda je preimenovana u “učestvovanje i pomaganje u genocidu”.

Generala Krstića uhapsile su međunarodne snage u BiH 2. decembra 1998.

Poslije pravosnažne presude Tribunala, Krstić je 2004. bio upućen u Veliku Britaniju na izdržavanje kazne. U britanskom zatvoru nožem su ga napali i ranili zatvorenici, zbog čega je 2013. prebačen u Poljsku.

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu nakon što je ranije Mehanizam u više navrata to odbio.

 

U zahtjevu koji su uložili njegovi advokati Tomislav Višnjić i Vladimir Petrović navodi se, između ostalog, da je Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, već odslužio dvije trećine kazne, kao i da prihvata i uvažava težinu zločina za koje je osuđen, zbog kojih je izrazio izvinjenje žrtvama.

Krstić, prema zahtjevu, namjerava da podnese sveobuhvatnu izjavu prihvatanja odgovornosti i kajanja nakon što su prikupljene informacije “od svih drugih izvora u skladu sa Uputom o praksi”.

 

 

“Predsjednica je utvrdila da je Krstić održao veze sa svojom porodicom i imao bi stambeno i finansijsko zbrinjavanje ako bi bio pušten, te bi bio obavezan na održavanje izuzetno niskog profila u Srbiji, i da je to zaslužilo pozitivnu težinu kod razmatranja njegove rehabilitacije”, navodi se, uz napomenu da se ti planovi nisu promijenili.

(SB)