Prijedlog izmjena Izbornog zakona i Zakon o sudu Bosne i Hercegovine ponovo su na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zakazane za utorak. Sadržaj prijedloga nije javan, ali je poznato da nisu usaglašeni, jer državna koalicija, u međuvremenu, nije postigla dogovor.
Sve ukazuje da je ovo jednostrani potez HDZ-a BiH, koji već od najave broji samo glasove protiv.
Pred Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, nakon dužeg perioda, ponovo zakoni. Dugo čekani i s prefiksom najteži. U najavi, iznad svih, Izborni zakon. No, nema detalja. Poznat samo predlagač i negativne prognoze.
“Ne znam ko stoji iza njega. Da li stoji HDZ ili neko drugi, ali zvanično je on prijedlog Ministarstva pravde i ministra pravde i drugog nemamo. On je vraćen, nema saglasnost Ureda za zakonodavstvo, stoga ću biti protiv tog i takvog zakona. On nije u skladu s jedinstvenim pravilima i propisima i s Ustavom Bosne i Hercegovine jer kaže u jednom članu kod izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine da će se on primjenjivati privremeno, dok se ne promijeni Ustav”, navodi Zukan Helez, ministar odbrane BiH (SDP)
Iza paravana, ipak, suština. U prijedlogu je i izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda i HDZ-u BiH otvoren put do legitimnog predstavljanja. Detalj je to koji otkriva da će pred Vijećem ministara biti postojeći prijedlog u proceduri s potpisom HDZ-a.
U njemu je, podsjećamo, model po kojem pet kantona odlučuje ko će predstavljati Hrvate u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Odnosno, ostvarenje najvišeg političkog cilja HDZ-a bez izmjene Ustava Bosne i Hercegovine. Prijedlog koji je ranije žestoko kritizirala Američka ambasada i međunarodna zajednica.
“Taj zakon nije dobio saglasnost Ureda za zakonodavstvo pri Vijeću ministara i on je vraćen na doradu. Iz kojih razloga? Zbog toga što bi bila dva zakona – jedan koji bi usvojilo Vijeće ministara i jedan koji je na snazi koji je nametnuo visoki predstavnik i to bi uvelo zabunu u primjenjivanju”, objašnjava Helez.
Više detalja ima ministar pravde Davor Bunoza, jer je, za sada, samo njemu poznat sadržaj zakona. A da je riječ o HDZ-ovom prijedlogu, potvrdio je prošle sedmice, baš kao i lider HDZ-a Dragan Čović.
“Prijedlog Ministarstva pravde je regulirao posebno način izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Mi smo jasno naveli da je to privremeni zakon jer moramo provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava”, izjavio je Bunoza.
“Zakon koji je već u proceduri, koji je ministar već dao da se pripremi”, rekao je Čović.
Da zakon neusaglašeno ide ka Vijeću ministra, jasno je iz reakcija lidera Trojke. Ovaj prijedlog sadrži sve što ne mogu prihvatiti. Dok HDZ vješto zaobilazi izmjene Ustava, Trojka svoju viziju reforme Izbornog zakona upravo na njemu temelji. U međuvremenu, izradili su svoj prijedlog, ali je ostao bez odgovora partnera. Shodno tome, predloženi zakon neće dobiti njihovu podršku.
“Nisam nikada vidio taj tekst. Ako u tom tekstu ima bilo šta što se tiče, kako oni to zovu, slučaja Komšić, naravno da za to nećemo glasati, neka nam ne donosi takav zakon, neka ne šalje jer nema podršku u Vijeću ministara, neće ići dalje”, poručio je Elmedin Konaković
“Sasvim sigurno nećemo glasati niti podržati rješenje koje se politički agresivno nameće”, istakla je Sabina Ćudić, predsjednica Kluba NS-a u Zastupničkom domu BiH.
Nakon brojnih odgađanja, nova šansa će biti i za Zakon o sudu Bosne i Hercegovine. No ni tu nisu dobre prognoze. Stavovi su isti.
“Sporno je sjedište. Da li Banjaluka ili Istočno Sarajevo ili neki treći grad. Nažalost, tu se ne možemo dogovoriti”, naveo je Bunoza.
Zakoni, sudeći prema stavovima partnera, ipak neće dalje od predloženog dnevnog reda. Da bi bio usvojen, mora dobiti potvrdu i zamjenika predsjedavajuće. U ovom slučaju, jedan od zamjenika ministar Helez će biti protiv. A ukoliko, pak, i dođe do faze razmatranja, sudbina je opet ista – konsenzusa nema.
Na kraju, postavlja se pitanje smiju li Komšić i neki budući Komšići biti članovi predsjedništva BiH ukoliko nisu članovi HDZ-a BiH ili će o svemu odlučivati Čović. Upravo to je i ključni ispit za ministre u Vijeću ministara BiH iz Trojke, jer se bez njihovih ruku ta odluka ne može donijeti.
