Pred Sudom BiH nastavljen je glavni pretres u predmetu protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića kojima se sudi zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Današnje ročište je trajalo satima.
Pred Sudom su u okviru dokaza replike Tužilaštva BiH saslušani svjedoci Petar Đukić i Nikola Đukić. Riječ je o istražiteljima SIPA-e koji su u ovoj godini postupali po naredbama Tužilaštva BiH, a koje su se odnosile na to da je SIPA trebala pribaviti Opći okvirni mirovni sporazum, odnosno Dejtonski sporazum, sa zvanične stranice Ujedinjenih nacija.
Tužilaštvo je u sadržaju te naredbe, kako se moglo čuti tokom svjedočenja Petra Đukića, navelo i link na stranicu UN-a na kojem je trebao biti Dejtonski sporazum. Međutim, istražitelji na tom linku nisu pronašli Dejtonski sporazum nego popratni akt uz Sporazum, a iz kojeg je bilo vidljivo da je potpisan u novembru 1995. godine od Madeleine Albright.
Potraga na internetu
Iz SIPA-e su o tome izvijestili Tužilaštvo BiH koje im je dodatnom naredbom naložilo da nastave tragati za Dejtonskim sporazumom, a što su istražitelji i uradili i, kako se navodi i u izvještaju SIPA-e, a i kako je potvrdio Petar Đukić, Sporazum su našli na stranici Vijeća sigurnosti UN-a koji su potom dostavili Tužilaštvu BiH.
Tokom ispitivanja svjedoka Petra Đukića od advokata Milorada Dodika Gorana Bubića došlo se do saznanja da istražitelji nisu koristili, niti primjenjivali bilo kakve alate za provjeru autentičnosti registracije, ispravnosti, dokazivanja o tome da li je to uistinu stranica UN-a.
Ovaj svjedok je čak na pitanje Dodikovog advokata može li se saglasiti s tim da postoji mnogo lažnih i neistinitih internetskih stranica ,odgovorio potvrdno. Ako se ima u vidu da takve stranice uistinu postoje, a da je s druge strane istražitelj SIPA-e, koji je svjedok Tužilaštva BiH, potvrdio da nisu provedene nikave provjere te stranice, postavlja se logično pitanje zašto Tužilaštvo BiH, ako se već upustilo u takav način traženja i pribavljanja Dejtonskog sporazuma, nije istovremeno angažiralo i primijenilo sve mehanizme koji će osigurati zakonitost i autentičnost dokaza pronađenih na takvoj jednoj stranici, a ne da se dovode u situaciju poput današnje da su odgovori svjedoka kojeg su oni pozvali išli više u prilog odbranama nego optužnici.
Da nije žalosno, zaista bi bilo smiješno prepričati situaciju s današnjeg ročišta u trenutku kada je prikazivana fotodokumentacija o načinu pribavljanja Mirovnog sporazuma, a koju je u sudnici prikazalo Tužilaštvo. Riječ je o fotografijama na kojima je računar s otvorenom stranicom Google pretraživača, a na drugoj fotografiji se vidi web-adresa UN-a i tako korak po korak kroz fotografije je prikazano kako se došlo do dokumenata koji se koriste kao dokazi Tužilaštva u predmetu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića.
Također, SIPA je imala zadatak da na internetskoj stranici televizije N1 pronađe videozapis govora Milorada Dodika iz jula 2023. godine, kada je on govorio na skupu na Kozari. Riječ je o videosnimku u trajanju od 24 minute za koju je urađen i transkript, a danas u sudnici je pušteno i nekoliko minuta tog Dodikovog govora.
U tom dijelu Dodik govori o tome kako visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije legitimno izabran, da je on lažni visoki predstavnik, da će on kao predsjednik RS uvijek donijeti ukaze o proglašenju svakog zakona kojeg donese Narodna skupština RS te kako je Sarajevo prokleto za Srbe.
Drugi svjedok Nikola Đukić, također istražitelj u SIPA-i, govorio je na postupanja po naredbi Tužilaštva BiH za pribavljanje dva videozapisa o izjavama Miloša Lukića. Ti videozapisi su također pušteni u sudnici, a u njima Lukić govori kako će postupati po zaključcima NSRS, te svaki put kada Dodik donese ukaz za bilo koji zakon da će ga Službeni glasnik objaviti. U izjavama Lukić govori da se na Službeni glasnik vrši pritisak, da je to nedopustivo i da je Službeni glasnik institucija osnovana u januaru 1992.
Odbrane osporavale dokaze
Za ove dokaze odbrana i Dodika i Lukića, iako su oni već jednom odbijeni od Suda BiH, ponovo je iskazala prigovore na njihovu zakonitost, relevantnost i autentičnost, jer odbrane tvrde da je naredba Tužilaštva BiH izdata SIPA-i nakon provedene istrage i nakon potvrđene optužnice nezakonita te da se stoga i dokazi proizišli iz takve naredbe ne mogu uvažiti.
Iako je sutkinja Sena Uzunović u više navrata tokom današnjeg i prethodnih ročišta ukazivala na to da se u ovoj fazi postupka Sud o nekim dokazima ne može izjašnjavati, odnosno, ne može još tvrditi da li će oni biti uzeti u razmatranje kao dokazi i odbrane optuženih, a i sam Milorad Dodik u više navrata sporili su te dokaze. Tako je Dodik i danas pitao sutkinju Uzunović: “Ko je Madeleine Albright da se u dokaze ulaže njen dokument, jer je ona titular, i hoću da kažem da je Tužilaštvo nekredibilno ako je uložilo takav dokaz. Tužilaštvo je na ovaj način samo pokazalo poltronski odnos prema politici”.
Sutkinja Uzunović je rekla da je u vremenu otkako je počeo i traje ovo suđenje bezbroj puta pročitala Dejtonski sporazum, na šta je Dodik rekao da on prigovara Tužilaštvu, pitajući po kojem je zakonu uložilo u dokaze dokument Madeleine Albright.
Sutkinja Uzunović je danas više puta bila primorana da prekida Gorana Bubića, Dodikovog advokata, kako pri ispitivanju svjedoka kada je u jednom trenutku Bubiću rekla da vrši pritisak na svjedoka Petra Đukića kako bi svjedok rekao ono što advokat od njega želi čuti, tako i u trenucima kada je Bubić pokušao da predmet protiv njegovog branjenika dovede u vezu s dešavaniima iz Drugog svjetskog rata, kada je rekao da je u ovom slušaju Dodik žrtva nekadašnjeg okupatora njegove zemlje.
Sutkinja Uzunović je oštro prekinula Bubića u izlaganja, a onda se Dodik stavio ulogu advokata svom advokatu pa se javio za riječ i pitao sutkinju Uzunović: “O čemu se ovdje radi, šta se ovdje dešava?”
Sutkinja mu je odgovorila: “Ako vam za deset mjeseci to nije jasno, ja ne znam…”, ali nije uspjela završiti rečenicu jer je Dodik nastavio:
“Znam ja o čemu se ovdje radi. Veoma često dižete riječ (vjerovatno je mislio na ton sutkinje, op.a.), je li to sugerišete da promijenim advokata? On je mislio na Schmidta. Schmidt je okupator, on slavi fašističke organizacije u Njemačkoj”.
Sutkinja Uzunović je opomenula Dodika da ne može govoriti na taj način i da sve što kažu, moraju i dokazati, na šta je Dodik rekao: “Vi nećete ništa da čujete što ide nama u korist”.
Tužilaštvo BiH je danas pročitalo i zapisnik o saslušanju Milorada Dodika od prošle godine, a iz onoga što se moglo čuti u sudnici, Dodik je donošenje ukaza o proglašenju zakona kojim se ukida provedba presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika u BiH pravdao time da j te zakone donijela NSRS, da on ništa nije uradio protuzakonito, da je njegova ustavna obaveza da donosi zakone, a ne da ih ukida, a i tada je već rekao da visokog predstavnika ne smatra legitimno izabranim.
Latinica i ćirilica
Značajan dio ročišta i danas je protekao u raspravama o latiničnom i ćiriličnom pismu te o bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Naime, dok se Dodik s jedne strane zahvalio Sudu BiH, što mu je sve akte dostavio na ćiriličnom pismu i na srpskom jeziku, kako je to i tražio, s druge strane je uputio kritike Tužilaštvu BiH da su mu ponovo dostavili akte na latinici i na jeziku, kao je rekao, kojim oni govore te je sutkinji Uzunović kazao: “Vama je to možda malo, ali meni mnogo znači”.
Sutkinja Uzunović je upozorila Tužilaštvo BiH da dostave sve akte koji traži optuženi na jeziku koji on traži, ali je isto tako kazala da se u Sudu BiH primjenjuju ravnopravno sva tri jezika naroda u BiH. Podsjetila je i da se već 10 mjeseci, koliko traje ovo suđenje, govori upravo na sva tri jezika i da do sada nije bilo primjedbi da neko nekoga nije razumio, pa je zahtjev advokata Gorana Bubića koji je ponovo potencirao to pitanje ocijenila više principijelnim nego suštinskim.
Pred kraj današnjeg ročišta Dodik je morao sačekati nakon više javljanja da mu sutkinja Uzunović da riječ pa kada se konačno mogao obratiti rekao joj je prvo: “Veoma ste ljubazni i ako mogu izreći jednu opservaciju, i ja sam bio sličan vama na početku, veoma ste ljuti i nervozni”, a onda je ponovo nastavio s upućivanjem kritika na račun Tužilaštva BiH da je potpuno nekredibilno.
Naredno ročište zakazano je za 20. novembar, kada će odbrana Milorada Dodika izvesti dokaze duplike.
