Razgovor na Mostu Radija Slobodna Evropa istraživao je snagu saveza između Milorada Dodika, lidera bosanskohercegovačkih Srba, i Dragana Čovića, lidera bosanskohercegovačkih Hrvata. Sagovornici, Slavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru, i Srđan Puhalo, socijalni psiholog iz Banja Luke, analizirali su odnos Čovića i Dodika te postavili pitanje koliko su jaki njihovi lični interesi i veze sa stranim silama, posebno u kontekstu odnosa sa SAD-om, EU-om i Rusijom.
Čovićevo prividno podržavanje Dodikovih stavova o odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine izazvalo je pitanje stvarne privrženosti očuvanju države. Odnosno, zašto Čović, koji tvrdi da mu je na srcu opstanak Bosne i Hercegovine, ne osuđuje Dodikove najave otcjepljenja i negiranje državnosti? Analitičari ukazuju na njihovu dugogodišnju političku saradnju i zajedničke interese u očuvanju vlasti, navodeći da je njihova povezanost više rezultat pragmatizma nego stvarnih uvjerenja.
Dodik i Čović, kako ističu, dijele sličan politički background kao bivši komunisti koji su se nakon rata afirmirali kao lideri nacionalističkih partija. Puhalo ukazuje na Dodikovu silovitu politiku, dok Čović mudro čeka priliku da ostvari svoje interese. Čini se da Čović, iako se hvali odličnim odnosima sa SAD-om i EU-om, ima iskrenije i intenzivnije veze sa Moskvom, što se očituje u njegovim intervencijama koje podržavaju ruske interese, poput Južne plinske interkonekcije.
Kukić naglašava da je Američka ambasada nedavno reagirala na Čovićevo saopćenje o reformi izbornog zakonodavstva, upozoravajući da neće podržati rješenja koja zaobilaze Ustav. To ukazuje na nesuglasice između Čovića i SAD-a, dok istovremeno održava prividne odnose s Vašingtonom. Odnos Čovića i Dodika se tako, prema analitičarima, oslanja na zajedničke interese očuvanja vlasti, bez obzira na retoriku o podršci Bosni i Hercegovini.
