Služenjem liturgije i parastosa, te polaganjem vijenaca na spomenik u banjalučkom naselju Drakulić danas je obilježeno 82 godine od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac.
Obilježavanju su prisustvovali predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, predsjednik NSRS Nenad Stevandić i ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Danije Egić.
“Svake godine smo ovdje da pokažemo da je ovo naše mesto sjećanja, danas često neprijatelji Srba osporavaju naše žrtve, a mi nikada nismo izbrojali sve. Stradanje se ne smije zaboraviti i oni su dali živote za RS, naša djeca moraju prvo da odu u Jasenovac i Gradinu i da dođu ovdje da vide šta se desilo”, rekao je Dodik.
Ponovio je da Bosna i Hercegovina nije za njega država te da Sarajevo nije grad u kome se Srbi osjećaju prijatno.
“Progone me za onu smlatu Schmidta, hoće da sruše rukovodstvo Republike Srpske. Moramo ostati okupljeni oko RS, ako nemamo državu nemamo ni slobodu. Samo pogledajte kako žive Srbi u Federaciji, ali nije ni Amerika ono što je bila, nemojte ih slušati, mi odlučujemo kako ćemo živjeti, ni Milorad Dodik nije sam”, poručio je entitetski predsjednik.
Najavio je snimanje filma koji će da prikaže sveukupno stradanje.
“Ne smijete zaboraviti ni Karadžića ni Mladića, a mi smo spremni da se njih odreknemo samo zato što je neki rekao da su oni ratni zločinci. Naser Orić nije odgovarao i među nama ima bitangi koje su radile zločine i njih se treba odreći”, rekao je Dodik.
Obilježavanju je prisustvovao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
“Najveći pokolj Srba se ovdje desio, ne u jednom danu nego u jednom jutru. Ubijeno smo zato sto smo Srbi, a onda jer smo pravoslavci. Nisu se smjela znati njihova imena i prezimena, 52 djece su u jednom danu u školi ubili”, rekao je Stanivuković.
Ustaše su u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. izvršile pokolj nad srpskim stanovništvom, a prema zvaničnim podacima ubijeno je najmanje 2.300 ljudi, među kojima i 551 dijete, bez ijednog ispaljenog metka – sjekirama, noževima i krampovima. Prije početka pokolja potrovani su psi kako ne bi uzbunili stanovništvo na ovom području.
U dokumentima, čak i onim iz ustaških izvora tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, navedeno je da je zločin u ovim banjalučkim naseljima bio najveći pokolj učinjen u samo jednom danu.