Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković prisustvuje 50. sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova država članica Organizacije islamske saradnje (OIC), koja se održava u Kamerunu.
On je rekao Feni da je prisustvo BiH tom događaju od izuzetnog značaja radi održavanja dobrih odnosa sa zemljama članicama i razvoja dobrih ekonomskih odnosa, ali i radi tačnog informisanja oko dešavanja u BiH i regionu.
– Organizacija islamske saradnje je druga najveća organizacija nakon Ujedinjenih nacija i okuplja veliki broj zemlja, ne samo onih koje imaju većinsko muslimansko stanovništvo, nego je to malo drugačije koncipirano. To je stvarno prava prilika za razmjenu iskustava i pogotovo za otvaranje priče o nekim ekonomskim prilikama iako smo sa dijelom tih zemalja direktno povezani bilateralno. Nas prisustvo na tim događajima čini ozbiljnijom zemljom i mislim da smo u prošlosti pravili greške nedovoljno se pojavljujući u ovom dijelu svijeta i ne komunicirajući sa zemljama koje pripadaju ovoj organizaciji – naveo je Konaković.
Podsjetio je da BiH ima status posmatrača i da nije članica OIC-a. Dodao je da je već prvog dana tog skupa bilo nekoliko važnih sastanaka, susreta sa ministrima vanjskih poslova, njihovim zamjenicima, te šefovima delegacija tih zemalja koje pomno prate dešavanja u BiH.
– Možda je upravo ta naša pasivnost kad je riječ o ovoj organizaciji dovela do toga da njih pola zapravo i nema prave informacije šta se u BiH dešava. Desilo nam se da smo prilikom glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici imali tu spoznaju da pola ovih zemalja nema jasnu sliku i zato je bitno da smo tu, da neki drugi ne pričaju o nama, nego da sami o sebi govorimo i obnovimo prijateljstva – dodao je Konaković.
Naveo je da je dolazeći na funkciju ministra vanjskih poslova uradio jednu analizu i ustanovio da smo vrlo pasivni.
– Govorio sam o tome da na Zapadu, u Briselu, Berlinu, Parizu, Vašingtonu o nama govore drugi ljudi, da je naša diplomatija bila zaista vrlo usporena i da smo propustili veliki broj prilika da pojavljivanjem i iznošenjem svojih stavova osvijetlimo BiH u pravom svijetlu. Više sam bio iznenađen da smo uspjeli u tom periodu, u zadnjih desetak godina, izgubiti neke provjerene, dokazane prijatelje, prije svega u arapskim zemljama, a onda i ovom dijelu Afrike i ovog kontenenta. Mislim da su taj prekid kontinuiteta odnosa zloupotrijebile neke naše komšije koje su onda Bosni i Hercegovini kreirali narative koji ne postoje. Zbog svega toga veoma je važno da smo danas ovde u Kamerunu – naglasio je Konaković.
Aktivniji odnosi i angažman u tom smislu, kako je istakao, mogli bi rezultirati konkretnim političkim i ekonomskim benefitima za BiH.
– Može se to uraditi naravno i kroz bileteralne sastanke. Nosim fantastične utiske iz Saudijske Arabije gdje sam u diplomatskom smislu imao sastanke sa samim vrhom te države, osim prestolonasljednika princa Mohameda bin Salmana sreo sam se sa skoro najvećim autoritetima ove zemlje i svi su u glas govorili istu stvar da vole i da im je draga BiH i da hoće da investiraju u BiH – istakao je Konaković.
U kontekstu naših evropskih integracija i ukoliko se desi da se za nas otvori evropsko tržište, kako je dodao, iz tog dijela svijeta nahrlit će investitori, uspjećemo zaposliti više ljudi, povećati plate i zadržati mlade ljude u Bosni i Hercegovini.
-To je jedan od ciljeva ove naše misije i ovdje ima značajnog prostora za unapređenje saradnje – dodao je Konaković.
Tema 50. sjednice je “Razvoj unutar OIC : Prometna i komunikacijska infrastruktura ključni instrument za borbu protiv siromaštva i nesigurnosti”.
Tokom sjednice razmatraju se aktuelna politička pitanja: uzroci i razvoj situacije u Gazi, mogući mirovni proces i dogovor na Bliskom istoku, sukobi koji se odnose na muslimanski svijet kao i aktuelna međunarodna pitanja koja se tiču borbe protiv terorizma, pitanje razoružanja kao i saradnja između OIC-a i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija i grupacija.
Teme 50. sjednice Vijeća ministara vanjskih poslova država članica OIC-nadalje su i globalna ekonomska pitanja, trgovina, turizam i razvoj privatnog sektora, mjere i načini ublažavanja siromaštva u svijetu kao i posebni programi kojima se to nastoji provesti, zatim razvoj nauke i tehnologije, pitanja obrazovanja kao i zdravstva, čuvanje okoliša, klimatske promjene i podrška inovacijama. Tema sjednice je i dijalog među civilizacijama, kulturama i religijama.
