Dijelom zbog pritiska javnosti iz cijele Bosne i Hercegovine, a dijelom i zbog samospoznaje teškoće situacije u kojoj se nalaze, probosanski politički faktori u Srebrenici konačno su uspjeli pronaći zajedničku riječ i dogovoriti ime samo jednog kandidata za načelnika na lokalnim izborima.
Biće to Hamdija Fejzić, veteran politike u Srebrenici, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica i zamjenik načelnika Srebrenice sve do smjene krajem prošle godine u režiji srpskih partija.
Iako je dugogodišnji zvaničnik SDA, Fejzić će u ovu izbornu utrku ući kao nezavisni kandidat.
Ipak, i pored svega, ostaje pitanje kolike su realne šanse Fejzića u ovoj izbornoj utrci.
UNAPRIJED IZGUBLJENA BITKA?
To zavisi od srpskih stranaka, da li će i one izaći sa samo jednim kandidatom za načelnika ili će ih biti više.
Prema posljednjim informacijama, izvjesno je da će aktuelni srebrenički načelnik Mladen Grujičić ponovo biti kandidat. Da li će biti jedini, teško je sada reći, ali Grujičić ne isključuje mogućnost da će “neko od Srba stati njemu na crtu”.
No, podjednako važno pitanje je i broj glasača koji izlaze na izbore u Srebrenici. Bošnjački zvaničnici već dugo vremena upozoravaju na izborni inženjering koji u Srebrenici zajedno provode vlasti manjeg bh. entiteta i susjedne Republike Srbije.
I to je jedan od najeklatantnijih primjera saradnje dva režima, onog beogradskog i onog banjalučkog, na kreiranju političke stvarnosti u BiH. Naravno, veliku ulogu u svemu igraju i lokalni politički akteri u Srebrenici. Sve u svemu, radi se o vrlo efikasnom i dobro ustrojenom sistemu.
Naime, na dan lokalnih izbora, automobili s registarskim oznakama iz Srbije, “preplave” Srebrenicu. Na svim parkinzima mogu se vidjeti automobili s registracijama iz Beograda, Loznice, Valjeva, Čačka, Zaječara, Niša, Novog Sada, Bajine Bašte i Šapca.
Državljani Srbije u roku od samo 24 sata dobiju rješenje o naknadnom upisu u knjigu državljana BiH. Time stiču pravo i na CIPS-ovu ličnu kartu. Zatim iz srebreničke policije dobiju potvrdu da su predali zahtjev za izdavanje lične karte, i na osnovu samo te potvrde birački odbori im dopuštaju glasanje.
Da se radi o sistemu možda najbolje govori razlika između lokalnih i parlamentarnih izbora koji se održavaju u Srebrenici. Naime, ni Srbiju ni RS ne zanimaju naročito rezultati parlamentarnih izbora u Srebrenici i zbog toga je broj glasača na njima drastično manji. Oni koji iz Srbije žure u Srebrenicu da glasaju na lokalnim izborima, u vrijeme parlamentarnih izbora ostaju u svojoj kući.
RAZLIKA BLIZU TRI HILJADE BIRAČA
Naime, broj prijavljenih birača za parlamentarne izbore 2022. godine u Srebrenici (glasanje za Predsjedništvo BiH), bio je 11.579. Broj važećih listića bio je 4.750.
To je daleko manje od lokalnih izbora koji su održani 2020. godine. Tada je broj birača iznosio 14.758, dok je broj važećih listića iznosio 7.214.
Slična slika bila je i na izborima 2018. godine. Tada je broj birača za Predsjedništvo BiH bio 10.690, a važećih listića 4.910.
To je daleko manje od broja birača na lokalnim izborima 2016. godine kada je registrovano 13.803 birača, a broj važećih listića je iznosio 8.603.
Razlika u broju glasača između lokalnih i parlamentarnih izbora u Srebrenici jasno govori da je načelnička pozicija jedna vrsta “srpskog nacionalnog interesa” za oba režima – i u Banjoj Luci i u Beogradu.
Iako se radi o klasičnim zloupotrebama, institucije države BiH do sada nisu ništa uradile da to spriječe. Bošnjački zvaničnici su ranije isticali da to u konačnici nije ni moguće spriječiti.
To znači da će se isti scenarij ponoviti i ove godine na oktobarskim izborima. Jer, upravo je održan Svesrpski sabor…
(S. Begović)
