Stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja obratio se na sjednici Vijeća sigurnosti na kojem se raspravlja o Bosni i Hercegovini.
Na početku je optužio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za potkopavanje Ustava BiH.
Rekao je da potkopavanje Dejtona može dovesti do “novog krvavog sukoba koji ugrožava stabilnost države”.
“Ovdje pokušavaju da provedu zapadnjačke ideje unutarnje države. Pozivamo izabrane predstavnike BiH da rade u interesu BiH. U isto vrijeme imamo izabrane predstavike i članove porodica koji su pod sankcijana čime se stvara kriza. RS nije sretna zbog toga kao ni njihovo stanovništvo. Optuženi su za separatističko djelovanje, a neki ih smatraju genocidnim narodom. Niko ne treba da bude zaluđen zapadnjačkom retorikom”, rekao je Nebenzja.
Kazao je da treba pažljivo pročitati i izvještaj RS o situaciji u BiH kako bi se vidjela cjela slika.
“Vidimo pokušaje velikih država da se uništi sve što se izgradilo prethodnih godia. Poduzima se sve da se od BiH napravi kolonijalna zajednica. Schmidt nema podršku konstitutivnih naroda, nema mandat Vijeća sigurnosti UN-a, a njegovo nezakonito djelovanje utječe na pogoršanje odnosa u BiH. Ne bi smio sjediti ovdje, diskreditira ovo tijelo. Predstavlja ovu sliku na subjektivan način. Nadam se da će ovo Vijeće donijeti brzo odluku da zatvori Ured visokog predstavnika posebno u državi koja želi biti članica UN-a. Razočarani smo izvještajem Altheae o BiH, pristrasan je”, dodao je.
Govorio je i o rezoluciji o Srebrenici.
“Govorimo o nečemu što je još jedan put zaobišlo Predsjedništvo, a riječ je o rezoluciji o Srebrenici. Sve je u suprotnosti s Ustavom BiH. Činjenica da ovaj nacrt ne uživa povjerenje svih u zemlji je također istaknula gospođa Cvijanović, a dovelo je do protesta na ulici. Njemačka i drugi su kosponzori. Ovaj tekst je prijetnja miru i stabilnosti. Njemačka je advokat žrtava genocida u Srebrenici, a oni su to počinili dva puta u 20. vijeku”, rekao je između ostalog ruski predstavnik u UN-u.
Agresiju na BiH nazvao je građanskim ratom.
