O radu Vlade FBiH, budžetu, oboljelima od rijetkih bolesti, minimalnoj plati, Izbornom zakonu, ali i opstanku Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine govorio je u intervjuu za BHRT premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić. Kad se čovjek vrati unazad, vjerovatno bi neke stvari drugačije uradio, kazao je Nikšić na početku razgovora.
“Međutim, u tom trenutku, u aktualnom trenutku, kad rješavate stvari, morate donosite odluke o nekim stvarima koje su u tom trenutku aktuelne i nemate baš previše vremena ni za odlučivanje. Jako mi je drago da vlada funkcioniše u jednom izuzetno korektnom ambijentu, da smo sve ono što smo imali na dnevnom redu vlade, čak i one stvari koje su bile jako teške, pa i neke politički zahtjevne odluke, donosili jednoglasno. Da smo u tom periodu postizali konsenzuse oko stvari koje su neki mislili da je nemoguće ostvariti konsenzuse.
To ustvari pokazuje da kad radite, kad se dogovarate, kad formirate koaliciju na osnovu programa, oni koji su potpisali te programe su ozbiljni u namjeri da ih realizuju, onda se mogu i napraviti određeni pomaci. Kad poredimo sa onim što smo imali u prošlosti, blokade, nezainteresiranost, suprostavljanje jedni drugima, danas imamo atmosferu u kojoj zaista sarađujemo, dogovaramo se, rješavamo stvari i čini mi se polako ih guramo prema naprijed.”
Prema njegovim riječima, budžet Federacije BiH bi trebao biti razmatran u petak.
“Pa u petak imamo budžet na Vladi, gdje ćemo ga mi zaokružiti. Do sada smo imali razgovore, saslušali želje nekih zastupnika, ljudi koji su nam pisali. Koncipiraćemo i na putu prema parlamentu”.
Govoreći o pravima oboljelih od teških, pa čak i rijetkih bolesti, premijer Federacije BiH je kazao kako misli da nisu morali ni sada izlaziti na ulicu.
“To nije problem koji datira od zadnjih pola godine, u zadnju godinu, to je problem koji datira jako dugo. Nijedna prethodna vlada nije riješila pitanje uplate sredstava u Fond solidarnosti. Za taj problem smo naravno znali i žao mi je da ponavljam da su ljudi zbog toga protestovali. Mi smo pokazali i na ovaj način da kao vlada imamo empatiju prema tim ljudima. Pokazat ću vam da smo prva sredstva, dakle, odrekli se kupovine službenih vozila kako bi bilo sredstva za liječenje djece oboljele od cistične fibroze i uplatili smo u Fond solidarnosti, odnosno Fond za zdravstveno osiguranje.
Naglasio je kako je kroz rebalans pronađeno dodatnih 10 miliona za liječenje tih bolesti i da će slično pokušati uraditi i u narednoj godini kako bi se sistemski riješilo to pitanje.
“Postale su dvije neke opcije, mislim da ćemo se dogovoriti, da ćemo ići s inicijativom. Federalno ministarstvo zdravstva već je pripremilo inicijativu koju smo poslali prema Vijeću ministara. Federacija je spremna da se odrekne dijela sredstava koje pripadaju Federaciji od akciza za duhan i duhanskih prerađevina kako bi ta sredstva direktno išla u Fond solidarnosti i na taj način se osigurala sredstva za liječenje najtežih bolesti. Naravno, postoje niz problema, ali ćemo pokušati sistemski to riješiti. Postoji niz problema na koje ipak svi gledaju i meni je drago kad prepoznaju ljudi da ova vlada želi rješavati probleme, pa dolaze u vladu tražeći rješenja. Moram reći da je Federalni fond zdravstvenog osiguranja, rekao bih, jedini fond koji je u deficitu, dok su svi kantonalni fondovi imali određeni suficit i smatram da i taj dio treba ozbiljno razmotriti.”
Minimalna plata u Federaciji BiH od početka 2024. godine može biti hiljadu maraka, pa je premijer Federacije BiH pojasnio u kojoj je fazi taj proces.
“Pa vidite, nismo mi povlačili taj zakon, nikad to ozbiljno nije bilo riješavano u parlamentu, samo je bilo nekih pokušaja pojedinačnog rješavanja od zastupnika. Vlada je otprilike zaokružila taj set fiskalnih zakona i reformi. Nismo ga poslali u Parlament jer smatrano da je prevelik rizik u ovom trenutku. Jako je teško napraviti kvalitetno proces, kada da stupe ti zakoni na snagu dok ne rješimo pitanje fiskalizacije. Dakle u realnom vremenu i online fiskalizaciju, jer će smanjivanje ovih doprinosa bez obzira na one neke optimistične najave, značiti enormno povećanje broja zaposlenih i punjenja budžeta.
Smatramo da to baš nije realna opcija i da ćemo mi u startu imati zaista jedan značajan udar na budžete, da na taj način ćemo vjerovatno ugroziti Fond PIO, pa rekao bih i Fond zdravstvenog osiguranja, zbog čega kao nekako ozbiljni partneri moramo razmišljati o tome kako ćemo osigurati dodatne sredstva u budžetu. Smatramo da to može, i da realno te rupe zakrpimo na način da se ono što u ovom trenutku imamo kao odljev, kao rad na crno, kao neku sivu ekonomiju unesemo u budžet. Ključ je potpuna fiskalizacija, radimo trenutno na tome i to je nešto što ćemo u narednom periodu rješavati.
Kada je u pitanju minimalna plata, kazao je kako je vlada uredbom o omogućavanju da u narednih šest mjeseci isplati dvije prosječne plate u Federaciji bez dodatnih oporezivanja i obaveza za poslodavca, stvorila pretpostavku za neka olakšanja za poslodavce i poboljšanja za radnike.
“Recimo, ukoliko te isplate podijele na šest mjeseci i isplaćuju, naši radnici imaju veću platu od hiljadu maraka, minimalnu, a poslodavci plaćaju manje nego što će plaćati kad smanjimo doprinose. Tako smatram da smo time praktično stvorili pretpostavke da radnici imaju te uslove, minimalnu platu veću od hiljadu maraka, naravno to nije zakonom regulisano, to ćemo tek u narednom periodu da rješavamo, ali evo i na ovaj način smo ustvari pokazali, pružili ruku poslodavcima što su oni, moram biti fer i taražiti za svoje radnike”.
