“Mislili ste da su pandemija i rat u Ukrajini teški? Sljedećih pet godina moglo bi biti gore.”
Započeo je ovako Politico članak o novom mandatu Ursule von der Leyen na čelu Evropske komisije, koji prenosimo u cijelosti:
“Ursula von der Leyen prošle se sedmice vratila s ljetnih praznika kako bi se pripremila za drugi mandat na čelu Evropske komisije. Nadamo se da se dobro odmorila jer sljedećih pet godina obećava da će biti izazovniji od njenog prvog mandata.
Jer, dok je njenih prvih pet godina imalo pandemiju i rat u Ukrajini, njen drugi mandat imat će taj isti rat, plus novog predsjednika SAD-a — a neizvjesnost može rasti do maksimuma ako to bude Donald Trump — i osnažena krajnja desnica širom Evrope.
‘Sljedećih pet godina bit će političko minsko polje’, rekao je jedan visoki zvaničnik EU-a, kojemu je dopuštena anonimnost kako bi slobodno govorio o predsjedniku Evropske komisije.
‘Unutar toga, ona će morati donijeti ključne odluke o budućnosti Evropske unije i njenom proračunu, dok će se nositi s ratom u Ukrajini i izborima u SAD-u.’
Bez obzira u kojem smjeru gledate, za von der Leyen postoje problemi.
RAT U UKRAJINI
Evropski parlament rascjepkaniji je nego ikada. Za stolom u Evropskom vijeću – 27 čelnika bloka – sjedi nekoliko onih koji su desničari i/ili otvoreno neprijateljski raspoloženi prema von der Leyen, a taj bi broj mogao rasti.
Rat u Ukrajini ne pokazuje znake jenjavanja (kao ni sukob na Bliskom istoku), dok Sjedinjene Države oklijevaju oko daljnjeg financiranja Kijeva. Trump bi mogao pobijediti na izborima u SAD-u u novembru.
U međuvremenu, Bruxelles se priprema za gorku bitku oko svojih financija dok se bori s financiranjem svojih sve većih izdataka za odbranu i zelene tranzicije. Tokom sljedećih pet godina, von der Leyen će također morati pripremiti blok za buduće proširenje. Kao dio tog procesa, 449 miliona ljudi koji trenutno žive u Evropskoj uniji morat će ostati uvjereni – ili biti uvjereni – da budućnost EU-a ne leži samo u Parizu ili Varšavi, već i u Kijevu, Kišinjevu i Podgorici.
Tokom pandemije i ukrajinske krize, von der Leyen je ‘pokazala da ima mu*a’ voditi blok kroz teška vremena, naglasio je drugi diplomat EU.
Ipak, ‘očekuje nas teška vožnja’, rekao je visoki diplomat EU o sljedećem mandatu von der Leyen.
Virginijus Sinkevičius, evropski zastupnik koji je bio povjerenik tokom prvog mandata von der Leyen, rekao je da bi ‘drugi mandat zapravo mogao biti mnogo izazovniji od prvog’ jer su pandemija i rat u Ukrajini dali von der Leyen manevarski prostor način na koji nadolazeći izazovi možda neće.
‘Međunarodno okruženje za EU postaje sve teže, stoga će zahtjevi za jedinstvom i djelovanjem biti barem na sličnom nivou od onoga što smo vidjeli posljednjih pet godina’, rekao je Nicolai von Ondarza, politolog s njemačkog Institut za međunarodne i sigurnosne poslove.
U Evropskom vijeću, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, inače motor blizanac koji pokreće blok naprijed, politički su oslabljeni nakon poraza na izborima za Evropski parlament. Obje također pokušavaju zadržati krajnju desnicu na domaćem terenu.
Drugi ključni, stabilni čelnici, poput nizozemskog premijera Marka Ruttea i belgijskog premijera Alexandera De Crooa, više neće biti za stolom Evropskog vijeća, dok je poljski premijer Donald Tusk previše zaokupljen domaćim poslovima da bi izvukao svoju težinu na evropskoj pozornici.
Ovo pruža priliku von der Leyen ‘da bude vođa’, rekao je jedan diplomat EU-a, dodajući da ona ima političke instinkte da sluša druge i zatim iznese ideje u pravom političkom trenutku.
Promijenjena dinamika pruža i priliku i izazov za von der Leyen: Ulazi li u vakuum moći ili posrće zbog novih izazova koji je čekaju?
Kontrolirajući i distancirani stil vođenja Von der Leyen živcirao je čelnike i njihove predstavnike u Bruxellesu, koji su se često osjećali zatečeni njenim brzim procesom donošenja odluka. Uz populističke i nacionalističke snage koje bjesne protiv evropskog političkog toka, evropski šefovi država i vlada riskiraju da postanu nervozniji i manje predvidljivi u procesu donošenja odluka. U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orbán ne bježi od potkopavanja bloka iznutra i nada se da će dobiti više saveznika u bloku i izvan njega, na primjer s potencijalnim drugim Trumpovim predsjedanjem.
Otrovni odnos koji je von der Leyen imala s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom može se poboljšati samo s njegovim nasljednikom, bivšim portugalskim premijerom Antóniom Costom, s kojim von der Leyen ima izvrsne saradničke odnose.
Bruxelles se nada da će dvojac oponašati uspješan radni odnos koji je prvi predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy uspostavio s bivšim predsjednikom Komisije Joséom Manuelom Barrosom između 2009. i 2014.
ŠTA SE DEŠAVA U EVROPSKOM PARLAMENTU?
“Bilo je napetosti i između Van Rompuya i Barrosa, ali uvijek su uspjeli držati ih iza zatvorenih vrata”, rekao je drugi zvaničnik EU-a. Njih dvojac vodio je EU kroz financijsku krizu, a obojica su čelnika radila rame uz rame kako bi blok ostao ujedinjen usred ozbiljnog pritiska na europodručje.
U Evropskom parlamentu stvari izgledaju još komplikovanije. Centrističke snage – Evropska pučka stranka von der Leyen, socijalisti, liberali Renew i Zeleni – uspjele su se okupiti kako bi podržale von der Leyen za još jedan mandat predsjednika Komisije. Ali fragmentacija i pomak udesno od parlamenta znači da će von der Leyen i njen tim morati naporno raditi kako bi uvjerili evropske zakonodavce da proguraju novi zakon.
U sljedećih pet godina von der Leyen će morati pripremiti EU za budućnost, osiguravajući da ima dovoljno novca i pripremajući je da postane veća.
Prijestolnice bloka duboko su podijeljene oko toga što bi trebao biti njihov glavni prioritet: jačanje svoje industrije oružja suočene sa sve ratobornijom Rusijom, povećanje zelenih ulaganja za postizanje klimatskih ciljeva ili omogućavanje industriji da ostane konkurentna usred pritiska Washingtona i Pekinga. Otprilike dvije trećine proračuna EU-a troši se na subvencioniranje poljoprivredne industrije i infrastrukturnih projekata u najsiromašnijim regijama Evrope. Promjena toga bila bi “kao otvaranje Pandorine kutije”, rekao je jedan visoki diplomat EU.
Pregovori o sedmogodišnjem proračunu EU-a od trilion eura ili tako nešto uvijek su žestoke bitke, jer se oko svake brojke mora složiti svih 27 vlada. Prošli put, razgovori su kulminirali petodnevnim maratonskim summitom čelnika. Ovaj će se put čelnici EU-a morati dogovoriti o sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje između 2028. i 2034. To će zahtijevati ključne odluke o pronalaženju novca za pomoć EU-a ratnim naporima Ukrajine i zelenoj tranziciji, dok će također pripremati financije Unije za nadolazeće proširenje. Rasprave će stoga biti još trnovitije nego prije.
Ovo će biti ključni trenutak, rekao je drugi zvaničnik EU.
“U prvom mandatu bila je krizna menadžerica. Sada se mora pobrinuti da EU ostane relevantna tako što će popraviti proračun i pripremiti blok za proširenje. Ove unutrašnje reforme imaju tendenciju slomiti evropske političare.”
Bitka oko financija bloka povezana je s još jednim ključnim izazovom za drugi mandat von der Leyen: priprema bloka za proširenje s 27 na potencijalno 36 zemalja. Ukrajina je najistaknutija od zemalja koje se nadaju pridružiti, a von der Leyen i Michel pokušavaju nadmašiti jedna drugu time što su najbolji prijatelji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bruxellesu.
“Komisija će biti vozač, ali nikada nije vodila pregovore o pristupanju u tako teškom geopolitičkom okruženju”, rekao je von Ondarza, politolog.
Sada se nada koja visi pred milionima ljudi u Ukrajini, Moldaviji i na zapadnom Balkanu mora pretvoriti u ozbiljne pregovore o novcu, reformama i vremenskim okvirima — a to će potrajati dugo.
Osvrćući se na nadolazeće odluke o proširenju, drugi EU diplomat rekao je:
“Ovdje stvari postaju zbrkane i potencijalno gadne.”
