Poručio je to Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala Boljiposao.com, javlja Anadolija.
Najveći broj bosanskohercegovačkih građana odlazi u Sloveniju, Njemačku i Austriju, ali Raškaj smatra da se ove godine očekuje i povratak jednog dijela radne snage u Bosnu i Hercegovinu.
“Možemo primijetiti da se trend od kraja prošle godine o nedostatku i povećanju nedostatka radne snage u Bosni i Hercegovini, nastavlja. U januaru smo i dalje imali taj rast od nekih pet mjesto, dakle, nedostatka kvalitetne radne snage”, rekao je Raškaj.
Prema njegovim riječima, nije se desila stagnacija gradnje stambenih objekata i poslovnih zona u Bosni i Hercegovini.
“Tu vidimo kontinuirani rast. Najzanimljiviji je porast privrednih subjekata u Tuzlanskom kantonu koji dolaze iz zapadnih zemalja i koji svoje poslovanje prebacuju u Bosnu i Hercegovinu. Na listi najtraženijih zanimanja su ona iz sektora građevine i to građevinski radnici, zidari, tesari, vodoinstalateri, električari. Na drugom mjestu su uslužne djelatnosti, od trgovine, hotelijerstva, restorana…I tu nedostaje kvalitetne radne snage, prije svega kuhara, konobara”, istakao je Raškaj.
Naglasio je da imaju primjetan broj oglasa za vozače autobusa u većim sredinama poput Sarajeva, Tuzle i Mostara.
“Dešava se trend, kojeg imamo i u Hrvatskoj, da u pojedinim autobuskim firmama, koje obavljaju javni prevoz, nedostaje i do 100 radnika što time ugrožava i sistem funkcionisanja javnog saobraćaja. Na četvrtom mjestu se lagano vraća IT industrija, nakon kratke pauze koju smo imali sa otpuštanjem radne snage. Imali smo smanjen broj potražnje radnika u IT sektoru, ali sada se taj trend IT industrije, barem u Bosni i Hercegovini, ponovo vraća”, izjavio je Raškaj.
Smatra da zabrinjava trend iz Njemačke, Italije i Francuske gdje je prošle godine ugašeno oko 11.000 građevinskih firmi.
“Stale su sa gradnjom brojne poslovne zone i stambeni objekti, što je bilo neočekivano za jednu Njemačku. Dolazi čak i do otpuštanja građevinskih radnika. Ove godine očekujemo rast do čak 30 posto povratka radne snage, kada je riječ o građevinskom sektoru. Dakle, naših radnika koji su bili u Njemačkoj”, pojasnio je Raškaj.
Mišljenja je da su i građevinske firme u Bosni i Hercegovini shvatile da radnicima moraju ponuditi bolje uslove rada ukoliko žele da ih zadrže na tim radnim mjestima ili vrate iz nekih drugih evropskih zemalja.
Dotakao se i stranih radnika u Bosni i Hercegovini, prvenstveno iz Bangladeša i Nepala. Naveo je da je jedna firma u Bosni i Hercegovini, koja se bavi prehrambenom industrijom, zaposlila desetine radnika iz Bangladeša.
“Oni u takvoj industriji mogu raditi, ali te osobe trenutno ne mogu raditi u javnom prevozu jer nisu prilagođene tržištu rada u Evropi. Međutim, kao pomoćna radna snaga ti ljudi su nam dobrodošli, ali je bitno da ih prilagodimo našem standardu života, kako ne bi bilo problema kao u Njemačkoj gdje građani izražavaju nezadovoljstvo”, rekao je Raškaj.
Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.
