U Bosni i Hercegovini, porast nasilja nad ženama postaje zabrinjavajuća pojava.
Stanje dodatno komplicira prisutnost prijetnji i raznih oblika nasilja, što stvara atmosferu u kojoj su žene izložene različitim opasnostima. S obzirom na sveprisutnu društvenu toleranciju i nedostatak prepoznavanja rodne neravnopravnosti, borba protiv ove ozbiljne pojave postaje ključni izazov.
Od početka godine 6 ubistava žena u BiH: U januaru u Prijedoru, u Tuzli u maju, avgust – Gradačac i Živinice, septembar – Zavidovići, novembar – Sarajevo.
5 Pokušaja ubistava žena: u martu u Višegradu, u aprilu u Tešnju, maj – Tuzla, jun – Gornji Rahići, avgust – Bijeljina. Ubijene su Neda Milivojević iz Prijedora, K.S. iz Tuzle, Nizama Hećimović iz Gradačca, Č.T. iz Živinica, D.A. iz Zavidovića, Emira Maslan iz Sarajeva.
Pitamo li se koja je sljedeća ili šta učiniti da femicid bude zaustavljen?
“Fokus treba biti na mjerama prevencije nasilja. To podrazumijeva brojne mjere i načine reagovaanja, obuhvata izmjenu društvenih normi koje u sebi sadrže diskriminaciju ali i mijenjanje dinamike moći između muškaraca i žena, što je u srcu nasilja nad ženama i djevojčicama”, kaže Predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini Jo-Anne Bishop.
Oko 47 posto žena u BiH tokom života je iskusilo neki oblik nasilja, istaknuto je na konferenciji Gender centar FBiH o prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici.
“Situacija je samo eskalirala, ovdje se radi o dugogodišnjem nesistemskom rješavanju, o nečinjenju državnih institucija. POstoji i kolektivna odgovornost ali na svim ovim pitanjima trebaju da rade profesionalci”, kaže Džamna Duman Vranić, prof. na Pravnom fakultetu UNSA.
“Ako posmatramo 2022. i 2023. evidentan je povećan broj prijava nasilja u porodici. Ono što je problematično je nedostatak adekvatnog broja stručnjaka u svim institucijama koje postupaju u sistemu kada je u pitanju nasilje u porodici”, kaže Nijaz Zrakovac, viši inspektor MUP BPK Goražde.
U parlamentarnu proceduru upućen prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Predložen je institut doživotnog zatvora za najteža krivična djela ili krivična djela učinjena sa posebnom brutalnošću i svirepošću.
“Našim prijedlogom mi bismo se vratili na institut doživotnog zatvora jer smo ga imali i prije. Većina zemalja EU i svijeta imaju taj institut koji je sankcija sa visokosimboličnim karakterom. Daje se za najbrutalnija, najsvirepija djela nasilja”, rekao je Dennis Gratz – zastupnik u Parlamentu FBiH.
Cjelokupna društvena atmosfera ukazuje na visok stepen tolerancije nasilja nad ženama, neprepoznavanje različitih oblika nasilja i činjenicu da je široko rasprostranjena rodna neravnopravnost – ključna za nasilne odnose, stavljanje žene u podređen položaj, tretiranje žene kao bića nad kojim treba iskazati moć i uspostaviti kontrolu.
