Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je u konstantnom padu, dok istovremeno uvoz raste, izvještava Indikator.ba.
Bosna i Hercegovina je u junu proizvela 1.028 GWh električne energije, što je za 19,8 posto manje nego u istom mjesecu 2023. godine, kada je proizvedeno 1.282 GWh.
U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 29,9% termoelektrane sa 65,2%, a solarne i vjetroelektrane sa svega 4,9%, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Istovremeno, u junu je uvezeno 472 GwH električne energije, što je 78,1 posto više nego u istom mjesecu lani, kada je uvoz bio265 GWh.
Uvoz u junu najveći je mjesečni uvoz u posljednjih nekoliko mjeseci. Primjerice, u maju je uvoz iznosio 373 Gwh, u aprilu 419 Gwh.
Istovremeno, u junu je izvezeno 614 GWh sati električne energije (4,2 posto manje nego u istom mjesecu lani), nakon 547 GWh u maju i 487 GWh u aprilu. Najveći udio u izvozu opada na Telermoelektranu Stanari u privatnom suvlasništvu Vuka Hamovića i njegovih partnera.
Ukupna proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana iznosila je u junu 51 GWh, nakon 56 GWh u maju i 52 GWh u aprilu. Proizvodnja je nešto veća nego u istom periodu 2023. godine, kada je u junu proizvedeno 39 GWh, u maju 48 GWh,a u aprilu 47 GWh.
Tokom posljednjih 30 godina, Elektroprivreda BiH nije izgradila niti jedan ozbiljniji elektroenergetski objekat, mada je 2008. godine bio spreman veliki investicioni ciklus vrijedan više od 8 milijardi eura. No, ti su projekti blokirani (zlo)voljom Zlatka Lagumdžije, Fahrudina Radončića i Sulejmana Tihića, tako da BiH i danas raubuje već dotrajele energetske objekte izgražene još u vrijeme socijalističke BiH.
