Hrvatski premijer Andrej Plenković danas i sutra će boraviti u BiH, gdje će održati niz sastanaka s predstavnicima vlasti te obići institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH koje snažno podupire hrvatska Vlada.
Osim toga, odazvao se i pozivu da prisustvuje svečanosti u povodu otvaranja mosta Hercegovina i dionice Počitelj – Zvirovići, što je, kako ističe, važan dan za sve građane BiH.
Kako je Plenković rekao u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list BiH, njegov dolazak u Sarajevo i Mostar prvi je inozemni radni posjet u trećem mandatu ove hrvatske Vlade što je, kako navodi, jasna poruka da Bosna i Hercegovina ostaje vodeći hrvatski prioritet na međunarodnom planu.
– Dolazimo kao prijatelji i saveznici koji žele nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, rješavati otvorena pitanja i podupirati daljnji evropski put BiH. Temeljno načelo naše politike ostaje isto: pomažemo Hrvatima, a istodobno je podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH – poručio je Plenković.
On će se u Sarajevu sastati s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto s kojom će raspraviti o svim bilateralnim i evropskim temama, dok će s izaslanstvom Parlamentarne skupštine BiH razmotriti izazove u Reformskoj agendi u cilju daljnjeg napretka na evropskom putu.
Podsjetio je i na to da je nakon posljednjeg zajedničkog posjeta s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim holandskim premijerom Markom Rutteom uslijedilo pozitivno izvješće Komisije o otvaranju pregovora te u konačnici i odluka Evropskog vijeća.
– Nakon što smo se zajednički izborili za historijsko otvaranje pristupnih pregovora, uz predani rad Vijeća ministara i svih političkih aktera u BiH, sada treba iskoristiti povoljan trenutak za daljnji iskorak na evropskom putu. U tome će BiH uvijek imati punu podršku Hrvatske. Zato je važno u periodu nakon lokalnih izbora ubrzati reformske procese, graditi skladne odnose između triju konstitutivnih naroda i jačati politički dijalog među političkim strankama – naglasio je hrvatski premijer.
Pritom je nužno, napominje Plenković, provesti i izmjene izbornog zakonodavstva, kojima će se osigurati puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Važan dan za građane BiH
Govoreći o dolasku na otvaranje najvećeg mosta na koridoru Vc, mosta Hercegovina, Plenković je rekao da je to važan dan za sve građane BiH, kojima će se olakšati i ubrzati cestovni saobraćaj na tom području.
– Pred nama je saradnja oko realizacije i drugih prometnih pravaca, poput Jadransko-jonskog koridora, kako bismo omogućili ovom dijelu Evrope integriranost u transeuropske prometne mreže.
Brojni infrastrukturni projekti, poput mosta Svilaj i mosta Gradiška, važni su za unaprjeđivanje prometne povezanosti Hrvatske i BiH, ali i približavanje naših naroda i ekonomija. Raduje me što je u prvih pet mjeseci 2024. robna razmjena Hrvatske i BiH iznosila čak 1,6 milijardi eura, što je povećanje od 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. U kontekstu energetske saradnje ističem projekt Južne plinske interkonekcije, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju opskrbe plinom u BiH, kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH – podvukao je premijer RH.
Pritom, kaže Plenković, podupiru rješenje u kojem bi Hrvati u BiH imali adekvatnu ulogu s obzirom na to da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje većinski žive Hrvati u BiH.
– Kapitalizirajući stratešku odluku o gradnji LNG terminala na Krku udvostručujemo njegove kapacitete kako bi Hrvatska bila regionalno energetsko čvorište i time omogućila distribuciju plina u susjedne zemlje, što je i u interesu BiH – ističe.
Financijska podrška
Ove sedmice će se održati svečano potpisivanje ugovora za korisnike financijske pomoći koju je Vlada Republike Hrvatske dodijelila za projekte Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Na svečanosti u Mostaru bit će dodijeljeno 200 ugovora u vrijednosti od 6,5 miliona eura.
Vlada RH već godinama povećava financijsku podršku projektima od značaja za Hrvate u BiH, a ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti, potvrdio je Plenković.
– U protekla dva mandata naša Vlada pruža sistemsku i kontinuiranu podršku hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. U tom periodu uloženo je više od 260 miliona eura, a u 2024. očekujemo realizaciju još 75 miliona eura. Iza nas je više od 1000 realizovanih projekata koji su od interesa hrvatskoga naroda u BiH, ali i napretka cijele zemlje – dodao je Plenković.
To se odnosi, pojašnjava hrvatski premijer, na financiranje kulturnih, obrazovnih, naučnih i zdravstvenih projekata, ulaganja u poljoprivredu i u druga područja.
– Ulažemo u bolnice, domove zdravlja, dječje vrtiće, igrališta, škole, studentske i učeničke domove, ceste, komunalnu infrastrukturu, kao i knjižnice, muzeje, galerije, centre za kulturu…
Danas se osigurava 1500 stipendija za mlade, za razliku od prije osam godina, kada ih je bilo 200. Nastavit ćemo i u našem trećem mandatu povećavati financijsku podršku radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH – naglasio je Plenković, ističući i važnost saradnje s Katoličkom crkvom i udruženjima koja čuvaju identitet hrvatskog naroda u BiH.
Zalaganje za jednakopravnost
Prioriteti hrvatske Vlade, kako je Plenković naveo, uključuju kontinuiranu skrb o Hrvatima u BiH i zalaganje za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, što u prvom redu podrazumijeva njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH.
– Nužno je postići konsenzus među političkim strankama i akterima u BiH kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda, što grubo narušava povjerenje i suradnju među konstitutivnim narodima u BiH i negativno utječe na reformske procese u cjelini – naglasio je hrvatski premijer, uz isticanje važnosti jačanja političkog dijaloga Hrvata i Bošnjaka te osiguranje pravičnijeg izbornog sistema.
Dodaje kako u zalaganju za prava i interese Hrvata u BiH ostvaruju izvrsnu saradnju s Draganom Čovićem i Hrvatskim narodnom saborom BiH, navodeći da je položaj Hrvata nakon posljednjih izbora poboljšan.
– No, potrebno je dugoročno zaštititi Hrvate kao konstitutivan narod, kojem se ne smiju oduzimati Ustavom zajamčena prava – istaknuo je Plenković.
Evropski put BiH
Zahvaljujući pobjedi Evropske narodne stranke, kaže Plenković, Ursula von der Leyen će i u idućem mandatu ostati na čelu Evropske komisije, što osigurava nastavak saradnje na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Proširenje Europske unije ostat će prioritet, smatra premijer, posebno u svjetlu sigurnosnih izazova poput ruske agresije na Ukrajinu.
– To nikako ne znači da geopolitički poticaj proširenju znači fokus samo na nove države u procesu, poput Ukrajine, nego i novi zamah za države jugoistoka Europe – navodi on uz uvjerenje da će, nezavisno o odnosu snaga i političkim promjenama, države članice pozitivno ocijeniti svaki napredak BiH u ispunjavanju poznatih koraka u sklopu pristupnog procesa.
Govoreći o dinamičnim regionalnim odnosima, Plenković je naglasio da oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima, međusobnom poštovanju i poštovanju evropskih vrijednosti.
Komentarisao je i predstojeće predsjednički izbore u SAD-u koji će privući pažnju cijelog svijeta. SAD je dugi niz godina bio ključni međunarodni akter u stabilizaciji jugoistoka Europe, uključujući i BiH, stoga Plenković očekuje da će se isto nastaviti i u idućem periodu, nezavisno o ishodu američkih predsjedničkih izbora.
Rekao je da će Hrvatska nastaviti sarađivati sa SAD-om, Evropskom unijom i drugim međunarodnim partnerima kako bi osigurala daljnji euroatlantski put BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Što se tiče predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, ponovio je da HDZ podržava Dragana Primorca za kojeg smatra da će, s brojnim međunarodnim vezama, uključujući i one u SAD-u, biti snažan zagovornik Hrvata u BiH, te da će Hrvatsku pozicionirati među zapadnim demokracijama.
Zajednička sjednica
Plenković je na kraju spomenuo zajedničku sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja je održana u junu 2023. godine, kazavši kako je bila od velike koristi za jačanje bilateralnih odnosa, ali i međusobnog povjerenja i razumijevanja.
Napomenuo je i da se u sklopu posjeta Sarajevu i Mostaru održava i prvi sastanak Zajedničke komisije za praćenje provođenja ugovora o evropskom partnerstvu između Hrvatske i BiH, ”što je jedan od pokazatelja naše privrženosti u pomaganju susjednoj BiH na evropskom putu”.
Stoga je Plenković u intervjuu za Večernji list BiH izrazio uvjerenje da će i u trećem mandatu biti spremnosti za još jednu zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara na kojoj će rekapitulirati što je ostvareno od posljednje sjednice te staviti na sto sve teme od zajedničkog interesa.
