Piše: Josip Šimić-Đinđić, teolog
O aktuelnom stanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, radu izvršne i zakonodavne vlasti tog entiteta, kao i onome što su prioriteti kada je u pitanju ekonomsko osnaživanje stanja u Federaciji BiH, posebno sa aspekta rješavanja brojnih ekonomsko-socijalnih pitanja građana u intervjuu za Anadoliju govorio je Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH.
Prošlo je više od tri mjeseca od potvrđivanja nove Vlade FBiH. Kako ste zadovoljni njihovim radom? Da li je nova Vlada FBiH zabilježila neke konkretne aktivnosti u korist građana FBIH?
Čak ni članovi Vlade FBiH, niti oni koji su interesno povezani sa njima, nisu u stanju izdvojiti makar jednu konkretnu aktivnost koju su do sada realizovali, a uskoro će 100 dana od kada su nametnuti na pozicije koje trenutno obnašaju.
Sve njihove dosadašnje aktivnosti isključivo su podređene raspodjeli pozicija i ispunjavanju želja HDZ-a BiH. Zakone koje je pripremila Vlada Fadila Novalića su povukli iz procedure, da bi neke od njih vratili i potpuno ih u parlamentarnoj proceduri izmijenili prilagođavajući ih potrebama HDZ-a. U nedostatku vlastitih rezultata, sada pokušavaju prisvojiti zasluge za zakone u čijem kreiranju uopće nisu učestvovali. Neke od ranije pripremljenih zakona, poput onih koji se odnose na borbu protiv korupcije, su zadržali u ladicama. Isto su uradili i sa Zakonom o južnoj plinskoj interkonekciji.
Sa dnevnog reda posljednje sjednice Zastupničkog doma su povukli prijedlog rebalansa budžeta jer nemaju parlamentarnu većinu za usvajanje onakvog prijedloga kakvog su dostavili. Parlamentarna većina im doslovno ovisi o jednoj ruci, što ostavlja prostor za ucjene svakoj stranci i pojedincu koji čine vlast. Upozoravali smo ih na to prije nego što su suspenzijom Ustava FBiH na štetu Bošnjaka i političkom trgovinom došli u poziciju da imenuju Vladu, ali su im premijerske, ministarske i direktorske fotelje bile važnije od interesa građana FBiH. Bilo im je važno zauzeti pozicije, a poslije šta bude, bude.
Iako je najavljivan proaktivniji rad Parlamenta FBiH, do sada nije zabilježeno donošenje zakonskih rješenja koja bi išla u korist građana FBiH. Na čekanju su zakoni iz oblasti povećanja plaća, smanjenja doprinosa, socijalne zaštite. Treba li Parlament FBIH biti aktivniji i da li ste imali neke zahtjeve spram toga?
Pokušavali smo i još uvijek pokušavamo utjecati na dinamiziranje rada Parlamenta FBiH, ali je aktuelnoj vlasti važnije kako izabrati HDZ-ovog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH nego rad u interesu građana i usvajanje navedenih zakona. Zastupnički dom je konstituisan prije osam mjeseci i već sada se može reći da je ovo najneaktivniji i najneproduktivniji saziv do sada. Još nisu usvojili ni program rada. Nerijetko je mučno čak i gledati koliko se rukovodstva domova ne snalaze u svojim ulogama i koliko robuju partikularnim političkim interesima.
Možda nećemo uspjeti primorati vlast i rukovodstva domova Parlamenta FBiH da konačno savladaju poslovnike o radu ili da istinski budu posvećeni građanima umjesto svojim potrebama, ali ćemo ih primorati da intenzivnije rade, te da razmatraju i usvajaju zakone.
Brojni građani iskazuju nezadovoljstvo zbog stanja u zdravstvu, kao i nedostatka lijekova za liječenje pojedinih bolesti. Treba li i mora li Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH osigurati više novca za bolju zdravstvenu zaštitu građana FBiH?
Evidentno je da je FBiH neophodna ozbiljna reforma zdravstvenog sistema. Ono novca koliko ima mora biti utrošeno svrsishodnije i efikasnije. Neprihvatljivo je da pacijentima nedostaju lijekovi ili da liječenje najtežih pacijenata, kojima je neophodan tretman u inostranstvu, finansiramo humanitarnim akcijama.
Mislim da bi se trajno finansiranje zdravstvenog sistema u onoj mjeri koja bi zadovoljila potrebe pacijenata moglo riješiti na način koji ne bi dodatno opteretio zaposlene građane već, primjera radi, usvajanjem izmjena Zakona o igrama na sreću kakve su bile u proceduri prije nekoliko godina i kojima bi se, prema tadašnjim procjenama, na godišnjem nivou prikupilo više od 100 miliona KM. Profit vlasnika kladionica ne bi smio biti važniji od zdravlja građana.
Postoji i problem kontrole utroška postojećih sredstava. Vlada Fadila Novalića je krajem marta izdvojila više od 122 miliona KM za transfere drugim nivoima vlasti i zdravstvenim fondovima. Samo za sanaciju 19 zdravstvenih ustanova je izdvojeno 75 miliona KM. Taj novac mora biti transparentnije utrošen. Nemoguće je da neke zdravstvene ustanove akumuliraju gubitke uprkos višemilionskim transferima i da se menadžmenti takvih ustanova ne pozovu na odgovornost, a da se vode politički motivisane hajke protiv menadžmenta KCUS-a koji servisira potrebe najvećeg broja pacijenata i pri tome reducira ranije stvorena dugovanja. Ne govorim ovo kako bih pohvalio menadžment KCUS-a već da bih ukazao na potrebu kontrole rada menadžmenta drugih zdravstvenih ustanova.
Prof. dr. med. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a
U toku su promjene čelnika brojnih federalnih institucija. Da li se dovoljno vodi brige o stručnosti, odnosno imenovanju sposobnih, a ne podobnih kadrova?
Suprotno obećanjima koja su davali u predizbornoj kampanji o meritokratiji, potrebi imenovanja stručnih i sposobnih, a ne podobnih, te depolitizaciji javnih preduzeća, aktuelna vlast je potpuno posvećena razmještanju stranačkih kadrova po upravljačkim strukturama federalnih institucija i preduzeća.
Sva dosadašnja imenovanja su izvršena po principu stranačke pripadnosti, a ne stručnosti. Pri tome su stranke tzv. “Trojke” isporučile HDZ-u BiH sve pozicije koje je ova stranka poželjela. Počeli su sa JP Autoceste FBiH, nastavili sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH, gdje su smijenili heroja odbrane Mostara Esada Humu i prepustili direktorsku poziciju HDZ-u BiH, a sve se glasnije govori da će HDZ-u isporučiti i direktorsku poziciju u BH Gasu.
Pored meritokratije i depolitizacije javnih preduzeća, “Trojka” je građanima obećavala i borbu protiv korupcije. Jedan od prvih poteza nametnute vlasti bio je isporučivanje RMU Banovići PDA-u, stranci Mirsada Kukića, čovjeka koji je stavljen na američku crnu listu upravo zbog korupcije u tom rudniku. Mislim da ne postoji princip koji “Trojka” nije zagovarala, a da ga nije prekršila zbog pozicija u vlasti.
U proteklom periodu kao potpredsjednik FBiH ste bili isključivani iz procesa donošenja odluka. Kakva je sada Vaša komunikacija sa predsjednicom i potpredsjednikom FBiH i Parlamentom FBiH?
Komuniciramo, ali ne naročito intenzivno i definitivno ne u onoj mjeri u kojoj bi trebali komunicirati i koordinisati aktivnosti.
U junu su predsjedavajući oba doma Parlamenta FBiH zloupotrijebili svoje pozicije i sazvali sastanak posvećen koordinaciji rada Vlade i Parlamenta FBiH, na koji nisu pozvali ni mene kao potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda, ni šefa Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, ni šefa Kluba SDA kao najbrojnijeg kluba u Zastupničkom domu. Nije to zanemarivanje mene lično već zanemarivanje izborne volje bošnjačkog naroda i čak dvije trećine izabranih bošnjačkih zastupnika i delegata.
Ja sam uvijek otvoren za saradnju kada su u pitanju interesi svih građana FBiH, ne samo Bošnjaka. Morat će i aktuelna vlast shvatiti da nije dobro ignorisati političke predstavnike bošnjačkog naroda i da im takav odnos neće donijeti ništa dobro.
Na čemu ćete kao potpredsjednik FBiH insistirati u narednom periodu s obzirom na teško ekonomsko-socijalno stanje građana u FBiH?
U stalnoj sam komunikaciji sa Klubom Bošnjaka u Domu naroda, Klubom SDA u Zastupničkom domu i ostalim zastupnicima i delegatima zainteresovanim za rješavanje izazova sa kojima se FBiH suočava. Pratimo rad Vlade FBiH, što nam do sada nije bio veliki problem jer nisu mnogo ni radili.
S obzirom na to da nisam ovlašteni predlagač, u koordinaciji sa Klubom Bošnjaka i Klubom SDA u Zastupničkom domu zajednički pripremamo niz zakonskih rješenja i inicijativa koje za cilj imaju upravo popravljanje ekonomsko-socijalne situacije, ali i amandmana na Budžet FBiH kako bi raspoloživi iznos novca bio svrsishodnije utrošen.
Gdje vidite šanse i perspektive za razvoj FBiH, odnosno mogućnosti unapređenja životnog standarda građana tog entiteta?
Prioritet broj jedan je usvajanje seta fiskalnih zakona koji će rasteretiti privredu i utjecati na povećanje primanja radnika. Ti zakoni su davno pripremljeni, prije više od pet godina, ali njihovo usvajanje opstruiraju isti oni koji ih i danas drže u ladicama. Od velike je važnosti i izgradnja saobraćajne infrastrukture. Gotovo cijela dionica autoputa na Koridoru Vc je ili u izgradnji ili su izvršene sve neophodne pripremne radnje za početak radova. Finansijska konstrukcija je osigurana i sve što je potrebno je da nova vlast dovrši posao koji im je pripremljen. Važno je nastaviti radove na boljem uvezivanju Krajine, Tuzle i Goražda sa Sarajevom. Prioriteti u tom smislu su utvrđeni, osigurana su finansijska sredstva za nekoliko dionica brzih cesta i već se vrše radovi na nekima od njih. Projekat izgradnje aerodroma u Bihaću bi također trebao ostati prioritet.
U proteklim godinama su ostvareni ogromni rezultati u industrijskoj proizvodnji, naročito u namjenskoj industriji, kao i u turizmu i smatram da je u tim oblastima velika šansa za dalji razvoj FBiH. Izgradnja saobraćajne infrastrukture je jedan od preduslova za razvoj ovih sektora. Sve to će utjecati na kvalitet života građana i, što je najvažnije, sprečavanje daljeg iseljavanja stanovništva u zemlje Zapadne Evrope.
Za jesen je najavljen Kongres SDA. Očekujete li neka iznenađenja i u kom pravcu treba ići stranka?
Ne očekujem velika iznenađenja, ali očekujem određene kadrovske promjene u stranačkom rukovodstvu koje će omogućiti efikasnije i kvalitetnije utvrđivanje stranačkih politika i njihovu provedbu.
Kongres koji je zakazan za oktobru je samo početak procesa zanavljanja stranačke strukture i na nižim nivoima organizacionog djelovanja, sve do općinskih i mjesnih odbora SDA. Sve više mladih obrazovanih ljudi pristupa SDA i moramo im pomoći da pronađu svoje mjesto u stranačkoj strukturi kako bi svoju energiju, znanja i vještine iskoristili za opće dobro.
SDA ima svoju jasnu ideologiju i viziju puta kojim Bosna i Hercegovina i bošnjački narod trebaju ići, što je potvrđeno nizom ranije usvojenih programskih dokumenata i praktičnim djelovanjem Stranke u institucijama vlasti. U narednom periodu će biti neophodno pronaći odgovore na nove izazove, naročito uzimajući u obzir činjenicu da SDA nije u mogućnosti direktno reagovati kroz institucije izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou. To nas, međutim, neće spriječiti da pronađemo način za adekvatnu reakciju na svaki problem sa kojim se Bosna i Hercegovina, bošnjački narod i svi ostali građani suoče.
Na koji način je moguće dalje unaprijediti saradnju između BiH i Turske?
Odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Turske su dobri, ali uvijek postoji prostor da se oni dodatno unaprijede. Trgovinska razmjena između dvije države konstantno raste i siguran sam da će uskoro obim te razmjene premašiti iznos od milijardu dolara. Raste i iznos stranih investicija iz Turske u Bosnu i Hercegovinu. U 2021. godini je Turska bila jedan od najvećih stranih investitora sa oko 150 miliona KM uloženih u Bosnu i Hercegovinu i nalazi se među 10 najvećih stranih investitora od 1994. godine do danas. Ako u obzir uzmemo činjenicu da se u strane investicije ne ubrajaju aktivnosti TIKA-e, koja je u BiH do sada uložila više od 400 miliona eura, jasno je da je Republika Turska na samom vrhu liste stranih investitora u Bosni i Hercegovini.
Izuzetno nam je važno imati uz sebe Republiku Tursku kao jednu od najmoćnijih svjetskih sila, naročito u kontekstu prijetnji po suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te opstanak bošnjačkog naroda na ovim prostorima. I nama, ali i onima koji nam prijete, je jasno da Turska neće sjediti skrštenih ruku ukoliko se ponovo pokušaju realizovati ideje koje su se bezuspješno pokušale ostvariti 90-ih godina.
