Feniranje kose srednje dužine je 15 KM u salonu u kojem je koštalo 12 KM, dok je muško šišanje skuplje za oko 2,50 – 3 KM i najniža cijena je 10 KM.
Povećanje minimalca sa 700 na 900 KM u Republici Srpskoj rezultiralo je brojnim poskupljenjima i većim prihodima u budžet RS-a. Tako su usluge skuplje i za više od 10 posto, a uslužne poslove obavljaju uglavnom preduzetnici koji imaju zaposlenog jednog radnika i prikazuju isplaćenu najnižu plaću. Kao što su i najavili, rast troškova prebacili su na potrošače.
Primjera radi, za kompletno pranje automobila u Banjoj Luci koje je koštalo 15 KM sada treba platiti 18 KM. Feniranje kose srednje dužine je 15 KM u salonu u kojem je koštalo 12 KM, dok je muško šišanje skuplje za oko 2,50 – 3 KM i najniža cijena je 10 KM.
Kafa je poskupjela za otprilike 0,50 KM i košta u prosjeku 2,50 KM. Hemijsko čišćenje muškog odjela poskupjelo je za najmanje 2 KM, a u prosjeku košta oko 22 KM.
Ovo su samo neke od cijena usluga koje su povećane u ovoj godini, a neki preduzetnici su čak dva puta u tri mjeseca povećavali cijene jer su im vlasnici poslovnih prostora povećali kiriju.
Vlasnik mi je povećao kiriju za 10 posto jer su i njemu svi životni troškovi povećani. Zato sam i ja morala da još jednom podignem cijene – kaže vlasnica jednog frizerskog salona u Banja Luci.
Po podacima Zavoda za statistiku RS, godišnji rasta kirija u martu je 11,1 posto.
Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Banja Luka, za Fenu kaže da je sasvim očekivano da se povećanje troškova preduzetnika odrazi na povećanje cijena proizvoda usluga.
– Mi smo se zalagali da se, ako se već ide u povećanje najniže plate, istovremeno smanje nameti na platu kako bi se to namirilo. Međutim, to se nije desilo pa imamo veće cijene jer nema drugih izvora da se kompenzuje rast troškova u radu preduzetnika – navodi Blagojević.
Sada je, kako kaže, pitanje koliko naše malo tržište može da izdrži rast cijena i koliko sve ovo utiče na kupovnu moć građana.
– Već dvije-tri godine imamo konstantan rast cijena, odnosno inflaciju, i, s druge strane, pritisak na rast plata. Imamo spiralnu inflaciju i pitanje je do kada može to da traje. Ušli smo u vrzino kolo. Mislim da bez sistemskih rješenja ovo neće stati – smatra Blagojević.
Povećanje minimalca za 200 KM osjeti se i u budžetu RS, pa su tako u prva tri mjeseca ove godine prihodi od poreza na dohodak veći za 20 posto, a od doprinosa za 12 posto.
Vlada RS je odlučila da najniža zakonska plaća od 1. januara iznosi 900 KM umjesto dotadašnjih 700 KM.
