Administracija američkog predsjednika Joe Bidena prošlog je tjedna upozorila na “zabrinjavajući ciklus” rastućih napetosti i sporadičnog nasilja u proteklih nekoliko mjeseci između Srbije i Kosova, zemalja koje su već dugo u sukobu i održavaju hladan odnos koji je ukorijenjen u etničkim podjelama.
Napetosti su naglo proasle krajem rujna kada je došlo do sukoba na sjeveru Kosovau kojemu je poginuo i jedan kosovski policajac, a američki dužnosnici su nakon toga proučili da promatraju “neviđenu” mobilizaciju srpske vatrene moći duž granice s Kosovom.
“Nikada nije bilo ovakve koncentracije trupa posljednjih godina. Oružje koje tamo imaju, tenkovi – to nam daje loš osjećaj jer ne znamo kako će međunarodna zajednica odgovoriti”, kazala je kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gervalla-Schwarz na njemačkoj televiziji Deutschlandfunk.
Slične metode koje je Rusija provodila uoči invazije
Ona je dodala da su srbijanska retorika i “metode” slične onome što je Rusija učinila Ukrajini – gomilanje snaga duž njihove zajedničke granice u mjesecima koji su prethodili konačnoj invaziji koju je Moskva pokrenula na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, prijatelj rukovodstva u Beogradu, opetovano je umanjivao situaciju i vojnu eskalaciju u to vrijeme. Rusija je također tada više puta demantirala da planira invaziju. I Srbija pokušava ugasiti strahove od invazije.
Većinu stanovništva Kosova čine etnički Albanci, a etnički Srbi na Kosovu, manjina, žive uglavnom na sjeveru. Nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, Kosovo je tražilo neovisnost od Srbije, što je rezultiralo krvavim ratom koji je trajao od 1998. do 1999., kada je NATO na kraju intervenirao i odgovorio bobmabardiranjem nakon čega su snage Beograda izbačene.
Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije. Iako je Srbija odbila takav potez, gotovo 100 drugih zemalja – uključujući SAD – priznalo je neovisnost Kosova.
Iako su aktivne borbe prestale prije više od dva desetljeća, napetosti između zemalja još uvijek postoje na sjevernom Kosovu, unatoč naporima Zapada da normalizira veze.
Incident 24. rujna bio je jedna od najgorih eskalacija u posljednjih nekoliko godina, a osudile su ga zapadne zemlje. No, ova je eskalacija rasplamsala strahove da bi se odnosi između Beograda i Prištine mogli ozbiljno pogoršati i da bi moglo doći do dodatnog nasilja.
Pri takvom razvoju događaja, NATO je objavio planove za povećanje veličine svoje mirovne misije sa sjedištem na Kosovu (KFOR).
“Pozivamo sve strane na hitnu deeskalaciju”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je Beograd i Prištinu pozvao na dijalog uz posredovanje EU. “To je ključno za trajnu sigurnost na Kosovu i stabilnost u regiji.”
Pokušaj aneksije sjevernog Kosova?
U međuvremenu je i SAD objavio svoja opažanja o gomilanju srpske vojske duž granice te izrazio zabrinutost zbog situacije.
“Pratimo veliko srpsko vojno raspoređivanje duž granice s Kosovom koje uključuje neviđeno postavljanje naprednog srpskog topništva, tenkova i mehaniziranih pješačkih jedinica. Vjerujemo da je to vrlo destabilizirajući razvoj”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby i pozvao Srbiju da povuče snage.
Srbija je kasnije u ponedjeljak objavila da je povukla otprilike polovicu svojih vojnika s granice. Kosovski dužnosnici rekli su da je njihova zemlja i dalje u stanju pripravnosti.
Albin Kurti, kosovski premijer, napisao je na platformi X (bviši Twitter) da su lokalne vlasti pribavile dokumentaciju i “potvrdile” da je smrtonosni napad u rujnu “bio dio većeg plana za za aneksiju sjevera kosova koordiniranim napadom na 37 različitih položaja. Uslijedila bi uspostava koridora prema Srbiji, kako bi se omogućila opskrba oružjem i trupama.” Rukovodstvo Srbije demantiralo je bilo kakvu umiješanost u ovaj incident.
