Saga oko američkog i britanskog odobrenja dalekometnih projektila za Ukrajinu, kojima bi se mogli gađati vojni ciljevi duboko u unutrašnjosti ruskog teritorija, razvukla se već u drugu polovinu septembra, ali prema najnovijim medijskim nagađanjima, trebala bi biti “sretno” okončana krajem mjeseca.
Naime, Kijev već duže vrijeme traži “dozvolu” da američkim raketama ATACMS i britanskima Storm Shadow može gađati ciljeve duboko unutar ruskog teritorija, kako bi im u dometu bili ruski aerodromi, baze s lansirnim rampama i skladišta projektila kojima se tuku ukrajinski gradovi, rafinerije i skladišta goriva ili tvornice oružja, a takvih bi meta nakon odobrenja, prema “izračunima” američkog Instituta za proučavanje rata (ISW), bilo oko 245 u čak devet ruskih regija u njezinu europskom dijelu, pa bi čak i Moskva bila u dometu.
Rusi su, doduše, već sada avione koji mogu nositi supersonične rakete i rakete s nuklearnim “punjenjem” izmjestili na aerodrome bliže Uralu ili čak iza njega. Iako američki mediji tvrde da su Joe Biden i njegova administracija “već donijeli tu odluku”, a imaju i podršku dobrog dijela republikanaca, glasnogovornik američke administracije Matthew Miller ipak je rekao kako “nema saznanja da se nešto promijenilo u američkoj politici” u vezi s tim.
🇺🇸🇷🇺🇺🇦 An interactive map for NATO produced and aimed missiles on Russian territory was published by ISW – the Institute for the Study of War. pic.twitter.com/LrUbRnHtve
— Lord Bebo (@MyLordBebo) September 9, 2024
The Guardian je tvrdio da će nakon susreta američkog predsjednika Joea Bidena i novog britanskog premijera Keira Starmera, koji je bio u Bijeloj kući 13. septembra, London odobriti upotrebu Storm Shadowa, ali na kraju nije došlo do toga, da bi sada The Times, nakon njihova sastanka, iz svojih pouzdanih izvora naveo da “Velika Britanije neće dati privolu za dalekometne rakete bez dogovora i suglasnosti sa SAD-om”.
No, kao što su jaki republikanski kongresnici dali podršku Joeu Bidenu, tako je i četvero bivših ministara odbrane zajedno s bivšim premijerom Borisom Johnsonom pisalo premijeru Starmeru da ne čeka, nego da kaže Kijevu – da! Očito je odluka već donesena, samo se čeka povoljni trenutak. Vjerovatno na Zapadu proučavaju koliko su prijetnje Vladimira Putina, a sada i njegova ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzje u vezi s tim ozbiljne i koliko bi to moglo dovesti do nove eskalacije rata i napetosti na “liniji” Rusija – NATO.
Naime, Vladimir Putin nedavno je u intervjuu za rusku televiziju Rossia1 rekao da bi korištenje dalekometnih projektila za gađanje ciljeva u dubini ruskog teritorija “promijenilo samu suštinu”, kako je rekao, “sukoba u Ukrajini”, odnosno da će to značiti izravno sudjelovanje NATO-a u ratu u Ukrajini. Naime, ruski predsjednik kaže da Ukrajinci ne mogu samostalno “upravljati” tim projektilima, nego da bi ih “programirali” američki ili britanski stručnjaci te da takvim projektilima trebaju podaci iz satelita, a “njih Ukrajina nema”.
Vasilij Nebenzja još je pojačao Putinove prijetnje, rekavši kako “Zapad ne smije zaboraviti činjenicu da je Rusija nuklearna sila”. Ne treba podsjećati da Rusija stalno, otkad je izvršila agresiju na Ukrajinu, na stol izvlači svoje nuklearne potencijale i spekulira s njihovim uporabom.
“Mi pazimo na Putinove prijetnje jer je dokazao da je sposoban za eskalaciju i agresiju”, rekao je tim povodom John Kirby, direktor Vijeća nacionalne sigurnosti Bijele kuće.
Šef NATO-a, na odlasku, Jens Stoltenberg rekao je da “pozdravlja” razgovore o ukrajinskoj uporabi dalekometnih projektila, ali je dodao da o tome ipak “mora odlučiti svaka članica samostalno”. Stoltenberg se osvrnuo i na Putinove prijetnje, rekavši “da se u ratu uvijek donose rizične odluke”, ali smatra da je za Zapad najveći rizik “poraz Ukrajine i Putinova pobjeda” koja bi zakomplicirala odnose, pogotovo u Europi.
