Otpravnik poslova, u ime stalne misije Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN), Saša Mart, pisao je predsjedniku Generalne Skupštine UN-a i svim misijama država u UN-u povodom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Naveo je kako se “želi još jednom osvrnuti na čitav proces pokretanja i realizacije ove inicijative koja se, kako je rekao, odnosi na osjetljivo pitanje rata u Bosni i Hercegovini, te zahtijeva, prema njegovim riječima, konsultacije na svim nivoima vlasti u zemlji. S tim u vezi, u pismu ističe kako članice UN-a želi obavijestiti o nekoliko stavki. Prva od njih je da nije bilo konsultacija o tekstu rezolucije na nivou BiH”.
“Ne postoji odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ovom pitanju, kako je to predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Nije bilo konsultacija ni u regionu, što je zabrinjavajuće, posebno ako se ima u vidu da se proces suočavanja s teškim nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini, usmjeren na pomirenje i izgradnju povjerenja, tiče prvenstvemo regije. O tekstu nacrta rezolucije pregovarano je unutar jezgre grupe država u tajnosti, dok proces pregovora sa širim članstvom u UN-u nije bio izraz iskrene namjere sponzora da pregovaraju o tekstu, već je bio nametnut reakcijama država. S tim u vezi, da podsjetim da je, na predstavljanju nacrta rezolucije 17. aprila, glavni pokrovitelj prvobitno najavio da neće biti konsultacija o tekstu. O podnesenim prijedlozima se odlučivalo isključivo unutar jezgre grupe, koja je predložila rezoluciju i nisu obrazloženi razlozi na osnovu kojih su neki stavovi brisani, neki amandmani prihvaćeni, a neki odbačeni, što je kontradiktorno ‘inkluzivnosti i transparentnosti’ na koju su se sponzori referisali”, napisao je.
Naveo je kako nikada nisu dobili odgovor na pitanje zašto Srbija nije pozvana u osnovnu grupu.
U ime svoje Vlade moram da istaknem da je Republika Srbija, otkako je prvi put saznala za plan dostavljanja pomenutog prijedloga rezolucije, tek u aprilu ove godine nastojala da predstavi kosponzorima i državama članicama sve razloge zbog kojih ovako predložen nacrt rezolucije izaziva tenzije u regionu i podjele među članicama UN-a. Pozivali smo na povlačenje nacrta i vraćanje cijelog procesa na početak kako bi se postigao konsenzus o nacrtu rezolucije u Bosni i Hercegovini, kao i dogovor u regionu”, stoji u njegovom pismu.
U pismu tvrdi da rečenice “Srbija je više puta i izričito pozivana na angažovanje” i da bi “bilo kakvi prijedlozi Srbije za izmjenu teksta Nacrta rezolucije bili shvaćeni vrlo ozbiljno” su pogrešne i “potpuno zanemaruju činjenicu da smo u više navrata tokom konsultacija vrlo jasno i pismeno objašnjavali da Republika Srbija nije u poziciji da komentariše suštinu predloženog teksta, koji nije ‘vlasništvo’ države na koju se odnosi.”
“Sa žaljenjem moram da kažem da su se države članice UN-a na ovaj način dovele u situaciju u kojoj su se dovele. Oni će zauzeti stav o pitanju obilježavanja sjećanja na žrtve tragičnog rata, pitanju koje zahtijeva konsenzus”, kazao je.
Prema njegovim riječima, inicijativa ‘očigledno ima politički cilj s obzirom na trenutak kada je njeno usvajanje predloženo.’
“Nažalost, moram napomenuti da je ovo inicijativa sa nesumnjivim političkim ciljevima jer je za njeno usvajanje odabran ovaj vrlo turbulentan trenutak u kojem se svijet nalazi. Konačno, i što je najvažnije, ovako provedena inicijativa i bez dogovora u Bosni i Hercegovini i regionu ne samo da neće učvrstiti mir i zaliječiti rane iz prošlosti. ali će dodatno produbiti jaz između naroda i ugroziti proces pomirenja. Želim vjerovati da će države članice uzeti u obzir sve gore navedene argumente i da će se suprotstaviti takvoj inicijativi koja je usmjerena na podjelu, a ne na ujedinjenje”, stoji na kraju njegovog pisma.
