Kina ima jednu od najmoćnijih vojski na svijetu, ali po pitanju vojne prisutnosti u svijetu daleko je iza SAD-a. Međutim, glavni svjetski konkurenti ne natječu se samo u gospodarskoj areni, već Kina godinama radi na jačanju vojnih kapaciteta.
Washington je zabrinut zbog razvoja situacije u kambodžanskoj bazi Ream te sumnja da bi Kina mogla iskoristiti Kambodžu kako bi proširila vojni utjecaj na globalnoj razini, piše u nedavnoj analizi britanski BBC.
Kina ima jednu od najmoćnijih vojski na svijetu, ali po pitanju vojne prisutnosti u svijetu daleko je iza SAD-a. Međutim, glavni svjetski konkurenti ne natječu se samo u gospodarskoj areni, već Kina godinama radi na jačanju vojnih kapaciteta.
Postoji samo jedna inozemna baza kojom upravlja Kina, a riječ je o bazi u Džibutiju, siromašnoj zemlji na Rogu Afrike, geografski značajnoj zbog pozicije trgovačkog i pomorskog čvorišta. Kambodža bi mogla postati druga zemlja s trajnim kineskim vojnim prisustvom iako Kina i Kambodža negiraju da je to posrijedi.
‘Otvorena za korištenje‘
Kambodžanska vlada ustraje u tvrdnji da je baza Ream kambodžanska vojna baza, “otvorena za korištenje svim prijateljskim mornaricama”, međutim, sve je više dokaza da Kina koristi sve snažnije gospodarske veze s Phnom Penhom za jačanje vojne pozicije u regiji, piše BBC. Satelitske snimke pokazuju da su u bazi Ream na vezu korvete kineske mornarice. Mol uz koje su privezane sagrađen je kineskim novcem i sasvim je sigurno dovoljno velik za puno veća ratna plovila, primjećuje isti izvor.
Kambodžanska vlada više je puta negirala da je riječ o prikrivenoj kineskoj bazi, podsjećajući na odredbu kambodžanskog ustava koji zabranjuje bilo kakvu trajnu stranu vojnu prisutnost u zemlji. “Ovo je kambodžanska, a ne kineska baza. Kambodža je mala, naši vojni kapaciteti su ograničeni. Treba nam više obuke od vanjskih prijatelja, posebno Kine”, rekao je BBC-ju Seun Sam, znanstvenik s Kraljevske akademije Kambodže.
Međutim, zbog brzog jačanja kineske pomorske moći i činjenice da Kina danas ima više brodova u svojoj mornarici nego SAD, američka administracija prati situaciju s oprezom. Zabrinutost podgrijava dugogodišnja kineska politika velikih ulaganja u svjetsku infrastrukturu putem inicijative Pojas i put. Riječ je o politici gradnje zračnih i pomorskih luka, cesta, željeznica i druge infrastrukture za koju Peking tvrdi da je u službi kineske trgovine i da pomaže održavanju blagostanja i mira u svijetu. Međutim, prema kineskom zakonu, sva kineska infrastruktura mora biti sagrađena da odgovara i vojnim standardima.
Opsežna ekspanzija
Neki u Washingtonu predviđaju da će Kina na kraju imati globalnu mrežu baza ili civilnih luka koje može koristiti kao baze. A jedna od prvih bi mogla biti Ream.
Kina je već zaposjela tri otoka u Južnom kineskom moru i tamo sagradila svoje utvrđenja, podsjeća BBC. Jednu inostranu vojnu bazu, onu u Džibutiju, sagradila je 2016. godine. S druge strane, Sjedinjene Američke Države imaju oko 750 baza u svijetu – od kojih je jedna također u Džibutiju, a mnoge su u Kini susjednim zemljama poput Japana i Južne Koreje.
Odnosi između Kambodže i Kine posljednjih su nekoliko godina postali vrlo bliski, osobito nakon smanjenja američke vojne pomoći Kambodži 2017. godine, kada je glavna oporbena stranka u Kambodži zabranjena, a njezini vođe prognani ili zatvoreni.
Kina je postala glavni investitor u Kambodži, a tamošnja vlada danas je uvelike ovisna o kineskoj pomoći i investicijama. Zbog toga je kambodžanska vlada redovne vojne vježbe sa SAD-om zamijenila vježbama Zlatni zmaj, koje održava s Kinom.
Do 2020., dvije zgrade koje je financirao SAD u Reamu su srušene, a započela je opsežna ekspanzija objekata čiji je ulagač Kina, piše BBC. Do kraja prošle godine sagrađen je novi mol koji je gotovo identičan molu dugom 363 metra u kineskoj bazi u Džibutiju. Pristanište je dovoljno dugo da primi najveći kineski nosač aviona, podsjeća BBC.
U tehničkom smislu, Ream doista nije trajna baza. “Proširenje je financirala Kina, ali vlada nije bazu iznajmila Kini”, kaže je Kirsten Gunness, istraživačica u Rand Corporationu, neprofitnoj organizaciji koja je prvotno bila povezana s američkom vojskom. “Jedan način da se zaobiđe ustavna zabrana je omogućiti stranim snagama kontinuirani pristup na rotacijskoj osnovi. SAD i Filipini djeluju prema sličnim sporazumima, objasnila je Gunness za BBC.
Malo konkretnih prednosti
Većina analitičara vjeruje da bi dugoročna kineska prisutnost u Reamu Kini donijela vrlo malo konkretnih prednosti. Naime, Kina već ima tri baze na umjetnim otocima Mischief, Fiery Cross i Subi u Južnom kineskom moru. Snažne pomorske snage održava i na svojoj južnoj obali. No, Ream se nalazi na ušću Tajlandskog zaljeva zbog čega zabrinjava i susjedne Tajland i Vijetnam. S obzirom na druge baze dalje na sjeveru, Ream se može smatrati kineskim pokušajem da opkoli dugu vijetnamsku obalu, smatraju neki stručnjaci.
Malo analitičara vjeruje da bi Kina u dogledno vrijeme mogla parirati globalnom vojnom dosegu SAD-a.
“Baza Ream ne pridonosi mnogo projekciji moći Kine”, kaže i Greg Poling, direktor Inicijative za pomorsku transparentnost CSIS-a. Ream može značajno poboljšati prikupljanje obavještajnih podataka, praćenje satelita i otkrivanje ili nadgledanje dugoročnih ciljeva. “Ovi projekti nisu jako važni za Kinu. Ali zasad su im jedino oni dostupni”, zaključio je.
