Mislim da će Ismet Gavrankapetanović doći na čelo Kliničkog centra, i to u nekom skorijem roku. Borim se, nikad nisam odustao od tog cilja. Zakon kaže da se imenovanje vrši na način da saglasnost daje resorni ministar (Nediljko Rimac, op.a.). Sve što uradimo mimo toga je kršenje zakona zemlje u kojoj smo zakone pisali. Ja to ne radim.“
Ovo je izjavio predsjednik stranke Narod i pravda i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u intervjuu za Face TV u subotu.
Samo nekoliko sekundi nakon ove izjave, Konaković je ponovio da će dr. Gavrankapetanović ubrzo biti imenovan za generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu „jednim drugačijim tehničkim rješenjem“, te dodao da je taj plan, koji nije želio otkriti u emisiji, „potpuno čist i po zakonu“.
Podsjetimo, trakavica oko dolaska Ismeta Gavrankapetanovića na mjesto prvog čovjeka KCUS-a traje već skoro godinu dana, nakon što je federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac odbio dati saglasnostza njegovo imenovanje, navodeći kao razlog nepotpunu dokumentaciju koju je Gavrankapetanović priložio na konkursu. Čelnici NiP-a predvođeni Konakovićem su u proteklim mjesecima pokušavali riješiti ovaj „problem“ na različite načine – od pritiska na Vladu Federacije, odnosno premijera Nermina Nikšića da mimo saglasnosti ministra Rimca potpiše imenovanje, preko podnošenja krivičnih prijava protiv Rimca zbog navodnih opstrukcija u davanju saglasnosti na tu odluku, pa do formiranja posebne radne grupe koja je trebala dati svoje mišljenje o konkursnoj proceduri, tačnije utvrditi da je u Gavrankapetanovićevim papirima sve bilo „čisto“. To se, ipak, nije dogodilo i članovi radne grupe su ostali duboko podijeljeni u svojim mišljenjima, o čemu smo ranije pisali.
A sada, kako je objavio Konaković, postoji novi plan.
Kako saznaje Slobodna Bosna, u Općoj bolnici „Prim.dr. Abdulah Nakaš“, čiji je Gavrankapetanović još uvijek direktor, već je pokrenuta procedura po kojoj će on dati ostavku na tu funkciju i potom preći na KCUS, tačnije na Kliniku za ortopediju gdje je i ranije bio zaposlen. Nakon toga, plan je da Gavrankapetanović bude imenovan za v.d. generalnog direktora KCUS-a jer za to nije potrebna saglasnost resornog ministra, već samo odluka Upravnog odbora. Gavrankapetanović bi tom odlukom bio imenovan za v.d. na period od šest mjeseci, ali postavlja se pitanje šta nakon toga?
Administrativno bi se njegov mandat kao v.d. generalnog direktora mogao produžiti i nakon isteka tih šest mjeseci, iako je ovakvo rješenje pravno krajnje diskutabilno. Prof. dr. Hajrija Maksić, koja je za vršioca dužnosti generalnog direktora KCUS-a imenovana u maju ove godine na tri mjeseca, i dalje je na toj funkciji premda joj je mandat formalno istekao, i to na osnovu Odluke o imenovanju u kojoj je navedeno da će ona taj posao obavljati „na period od tri mjeseca, odnosno do okončanja postupka izbora Generalnog direktora“. Na sličan način bi se mogao „razvući“ i mandat Gavrankapetanovića kao budućeg vršioca dužnosti. Međutim, pitanje je hoće li to biti izvodivo s obzirom da je dr. Alen Pilav, koji je bio v.d. generalnog direktora KCUS-a prije Hajrije Maksić, nakon šest mjeseci praktično izbačen iz fotelje uz obrazloženje uprave KCUS-a da mu se mandat po zakonu ne može obnoviti.
Prema našim izvorima, u NiP-u se i dalje nadaju da bi premijer Nikšić mogao umjesto ministra Rimca potpisati saglasnost za prof. Gavrankapetanovića, što je on do sada odbijao da uradi jer ne želi na sebe preuzeti odgovornost za eventualne krivične prijave i tužbe. Naime, kandidati koji su se pored Gavrankapetanovića prijavili na konkurs za generalnog direktora (Mevludin Mekić, Alen Pilav i Sanela Salihagić) već su slali brojne urgencije prema privremenom Upravnom odboru KCUS-a i Vladi Federacije BiH upozoravajući na nezakonito djelovanje tokom same konkursne procedure, kao i nakon provođenja konkursa. S druge strane, Naša stranka i SDP su već praktično odustali od plana da Gavrankapetanović postane generalni direktor KCUS-a i ozbiljno razmatraju druge kandidate za tu poziciju. No, s obzirom da je KCUS u političkoj raspodjeli javnih institucija pripao NiP-u, bez saglasnosti Konakovića teško će se moći “progurati” neko drugo ime…
Dopis Mevludina Mekića članovima UO KCUS-a iz marta ove godine
U cijeli “slučaj Gavrankapetanović” se uključilo i Tužilaštvo Kantona Sarajevo, pa su tako članovi Komisije za izbor i imenovanje generalnog direktora KCUS-a morali dati izjave u Tužilaštvu. Zbog svega navedenog, govore naši izvori sa KCUS-a, među članovima Komisije i privremenog UO koji su do sada podržavali prijedlog NiP-a da Gavrankapetanović postane direktor zavladala je prilična ogorčenost i frustracija, ali i strah od moguće krivične odgovornosti.
Na koncu, šta bi se moglo desiti ako i ovaj plan Elmedina Konakovića propadne? Po svemu sudeći, alternativa za obećanu fotelju Ismetu Gavrankapetanoviću se već nazire. Naime, na pitanje Senada Hadžifejzovića da li je tačno da NiP razmatra da predlože Gavrankapetanovića za budućeg gradonačelnika Sarajeva, šef NiP-a je spremno odgovorio: “Nije loš prijedlog.“
(M. Radević)
