Osigurana lica koja se nalaze na listama čekanja za propisane lijekove sa Liste lijekova Fonda solidarnosti nemaju ravnopravan položaj i ne mogu pod jednakim uslovima ostvariti prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, što nije u skladu s članovima 11. i 35. Zakona o zdravstvenom osiguranju – jedan je od zaključaka iz izvještaja o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva zdravstva za 2023. godinu, koji je sačinio Ured za reviziju institucija u FBiH.
Kao i prethodnih godina, Federalni zavod je prošle godine prilikom dostavljanja budžetskog zahtjeva za potrebe finansiranja Fonda solidarnosti tražio osiguranje sredstava u ukupnom iznosu od 84.800.117 KM budući da ima problem finansiranja postojeće Liste lijekova Fonda solidarnosti i kupovine lijekova pacijentima koji se nalaze na listama čekanja. Traženi iznos za finansiranje Fonda solidarnosti značajno je manji u odnosu na sredstva koja mu pripadaju u skladu s članom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju, jer je ovim Zakonom decidno propisano da se iz Budžeta Federacije BiH trebaju obezbijediti sredstva u istom iznosu koliko se izdvajaju iz obaveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje. Od navedenog traženog iznosa, iz Budžeta FBiH za finansiranje Fonda solidarnosti izdvojeno je 51.650.000 KM, što je znatno manje novca od potrebnog.
– Navedeno ima za posljedicu neravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava osiguranih lica i nepružanje prava liječenja pacijentima u propisanom obimu, što nije u skladu sa članovima 11. i 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju – navode revizori.
NA ŠTA SE TROŠE MILIONI MARAKA IZ BUDŽETA
Zbog nedostatka sredstava u Fondu solidarnosti, oko 480 onkoloških pacijenata u Federaciji je stavljeno na liste čekanja. Kako je riječ o izuzetno skupim lijekovima, jer mjesečna terapija košta i do 20 hiljada maraka, mnogima od njih stavljanje na listu čekanja znači i gubitak nade u ozdravljenje ili produžetak života. Istovremeno, onkolozi u bolnicama u Federaciji svakodnevno su suočeni sa nemogućim izborom – kome od pacijenata sa liste čekanja dati neophodne lijekove, kako izabrati ko će živjeti, a ko umrijeti?!
Stravična situacija u koju su dovedeni i pacijenti i njihovi ljekari direktna je posljedica katastrofalnog nemara nadležnih institucija, među kojima bi upravo Federalno ministarstvo zdravstva, odnosno Vlada Federacije morali biti najodgovorniji. Lijekovi koje ovih dana pacijenti u Federaciji moraju kupovati sami, kako smo već rekli, izuzetno su skupi i za mnoge, zbog njihove cijene, nedostupni. Međutim, kako su utvrdili federalni revizori među brojnim drugim propustima navedenim u izvještaju, Ministarstvo nije radilo svoj posao ni kada je u pitanju pregovaranje sa proizvođačima i dobavljačima za snižavanje cijena lijekova.
– Snižavanje cijene putem pregovaranja može vršiti samo Federalno ministarstvo zdravstva, koje opet nije vršilo pregovaranje za snižavanje cijena, što nije u skladu sa članom 17. Pravilnika i što ima za posljedicu da zbog nedostatka sredstava nijedan kanton nema u potpunosti usklađenu pozitivnu listu sa federalnom. Nadležnim tijelima kantona nije dozvoljeno da o cijenama lijekova pregovaraju sa proizvođačima lijekova, odnosno nosiocima odobrenja za stavljanje lijeka u promet – navodi se u izvještaju.
Ako je suditi prema nalazima revizora, jedino što je Federalno ministarstvo zdravstva efikasno radilo u 2023. godini bilo je trošenje budžetskog novca na formiranje brojnih, uglavnom bespotrebnih komisija, čiji su članovi za svoj (ne)rad nagrađivani izdašnim naknadama.
– U komisijama su većinom imenovani zaposlenici koji obavljaju rukovodeće poslove (sekretar, savjetnici i pomoćnici ministra i šefovi odsjeka). Pojedinim zaposlenicama je u toku 2023. godine isplaćena naknada za rad u pet do devet različitih komisija i/ili radnih tijela u iznosima od 12.240 KM do 16.040 KM. Također, u istom periodu je vanjskim saradnicima isplaćena naknada za rad u po jednoj komisiji u iznosima od 8.840 KM do 11.920 KM. Ministarstvo nije donijelo interni akt kojim bi se ograničio broj komisija u kojima mogu učestvovati zaposlenici (koji su imenovani na osnovu pravilnika donesenih na osnovu zakona), kao ni maksimalni iznos naknade za rad u komisijama koji mogu dobiti na godišnjem nivou, što može uticati na obavljanje redovnih poslova i aktivnosti – ustanovili su revizori.
Dodaju da iako je određeni broj komisija formiran na osnovu posebnih propisa, radi se o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti Ministarstva, u okviru redovnih radnih zadataka – dakle, postavlja se opravdano pitanje čemu onda uopće formiranje komisija?
Ni novac koji je navodno korišten za reprezentaciju nije adekvatno pravdan.
– Također, sredstva u iznosu od najmanje 862 KM su nenamjenski korištena za smještaj ministra u Sarajevu, uz konzumaciju jela i pića, iako ima osiguran službeni smještaj u mjestu rada na osnovu kojeg ostvaruje pravu na naknadu troškova smještaja u iznosu od 299 KM mjesečno. Iz prezentovane dokumentacije nismo se mogli uvjeriti u koje svrhe su korištena sredstva namijenjena za troškove reprezentacije, odnosno da su se koristila u svrhu utvrđenu Uredbom – navode revizori.
„POKRIVANJE“ DUGOVA BOLNICA
I dok nema dovoljno novca za Fond solidarnosti, a pacijenti se stavljaju na beskrajne liste čekanja, svake godine desetine miliona maraka iz budžeta FBiH utroše se na “pokrivanje” ogromnih dugova pojedinih bolnica koje te dugove, uprkos milionskim transferima, i dalje uporno i konzistentno gomilaju. I pri tome ih niko ne poziva odgovornost, niti od njih traži bilo kakvo objašnjenje gdje nestaje sav taj silni novac.
– Prema podacima Porezne uprave FBiH u godišnjem izvještaju za 2023. godinu, Sveučilišna klinička bolnica Mostar je na 31. 12. 2021. godine imala dug u prinudnoj naplati u iznosu od 69.126.473 KM, dok je putem transfera dobila 40 miliona KM i ostvarila je povećanje duga u iznosu od 34.401.039 KM, čime je dug na 31. 12. 2023. godine iznosio 103.527.512 KM. Također, Opća bolnica Jajce ima dug u prinudnoj naplati na 31. 12. 2023. godine u iznosu od 824.450 KM, dok je putem ovog transfera ostvarila priliv u periodu 2022-2023. godine u iznosu od 1.333.334 KM.
Nije nam prezentirano da su prikupljena obrazloženja zdravstvenih ustanova o kumuliranju tekućih dugova niti je Vlada FBiH dalje razmatrala tu problematiku – ističe se u revizorskom izvještaju.
Također, za dodatno odobrena sredstva bolnici „Dr. Fra Mihovil Sučić“ Livno (2.000.000 KM) i Domu zdravlja Travnik (200.000 KM) nisu prezentovani izvještaji o utrošku. Utvrđeno je da su navedena sredstva dodijeljena netransparentno i bez kriterija.
(M. Radević)
