Szijjártó je jučer u Petrinji otvorio novu osnovnu školu, izgrađenu nakon razornog potresa koji je pogodio grad krajem 2020. godine, za koju je Mađarska donirala gotovo 22 miliona eura. Nova škola stajat će “kao simbol prijateljstva Mađarske i Hrvatske”, rekao je tom prilikom Szijjártó.
Odnosi zemalja najbolji su na području zaštite manjina, njihovih identiteta i kulturnih ostavština, što je pozitivan primjer za cijelu Evropu, kazao je Szijjártó u razgovoru za Hinu. S druge strane, najslabija karika odnosa Zagreba i Budimpešta je energetska saradnja, tvrdi mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine.
Govoreći o proširenju Evropske unije, Szijjártó je rekao kako je projekt EU nedovršen dok njegovim članicama ne postanu sve države zapadnog Balkana.
“Vjerujemo da Evropskoj uniji više treba Zapadni Balkan nego što njemu treba članstvo”, kazao je.
EU pati od gubitka konkurentnosti, rata, ratnog zamora i sve veće irelevantnosti u globalnoj politici, a proširenjem bi dobio novu svježinu i zamah, tvrdi Szijjártó, pa najavljuje da će Mađarska tokom svog predsjedanja unijom u drugoj polovici ove godine staviti veliki naglasak na ubrzanje tog procesa.
Dotakao se i stanja u Bosni i Hercegovini kazavši kako je Mađarska apsolutno zainteresirana za stabilnost Zapadnog Balkana.
Napomenuo je da se njegova vlada protivi evropskim sankcijama govoreći o mogućnosti da se to desi u slučaju Milorada Dodika.
Mađarski ministar smatra kako evropske sankcije “nikad nisu uspjele nigdje” te da nema smisla kažnjavati “demokratsko izabranog čelnika” jer to samo “pogoršava situaciju”. Budimpešta, umjesto toga, preferira “dijalog i raspravu”, a kroz razgovore s predsjednikom RS-a shvaća da je on “apsolutno predan evropskom putu svoje države”, smatra mađarski diplomata.
Szijjártó smatra da se ubrzanje članstva u EU treba iskoristiti kao zajednički princip koji će ujediniti sve čelnike i narode u BiH, što će smanjiti tenzije.
Mađarski šef diplomatije osvrnuo se i na Srbiju kazavši kako je ona spremna “sutra ući u EU”, pa dodaje da bez nje kao “najveće i najsnažnije” države zapadnog Balkana nema stabilnosti na tom području.
“Otuđenje Srbije je najgora moguća taktika”, rekao je. Čestu antizapadnu i antievropsku retoriku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Szijjártó objašnjava osjećajem razočaranja zbog izostanka približavanja članstvu usprkos ispunjenim kriterijima.
“Srbija je ponosna nacija. Zato vjerujem da se pristup birokracije iz Bruxellesa treba promijeniti prema njoj”, kaže Szijjártó, koji misli da pristup ‘ex-cathedra’ treba zamijeniti razgovor oči u oči. Szijjártó se protivi vezanju pitanja članstva Srbije u EU-u s normalizacijom odnosa s Kosovom. Naglašava kako je to nepravedno prema Beogradu jer pitanje normalizacije ne ovisi samo o njemu.
Mađarski šef diplomatije odbacio je izjave zapadnih vojnih čelnika, od kojih je posljednji danski ministar odbrane, da bi Rusija za nekoliko godina mogla napasti neku članicu NATO saveza.
“Zašto bi to učinili? NATO je puno snažniji od Rusije. Zašto bi neko napao nekog ko je puno jači od njega, kakvog to smisla ima?”, pitao se Szijjártó, pa naglasio da “ne vidi Rusiju kao sigurnosnu prijetnju” ni za jednu članicu Sjevernoatlantskog saveza.
