Adis Maksić, profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu još u septembru je ukazivao na činjenicu da je američki politički diskurs tako postavljen da nijedan kandidat neće povući podršku Izraelu.
“Pitanje je samo koliki pritisak će američka vlada praviti na Izrael da zašititi palestinske civile, i da dođe do dogovora sa Hamasom o prekidu vatre. Taj pritisak će sigurno biti veći od strane Harris nego što bi to bilo od strane Trumpa. Još jedan aspekt ovog pitanja je Netanyahu koji odgađa sporazum vjerovatno čekajući ishode u Americi i nadajući se da će doći na vlast Trump”, kazao je tada Maksić za SB.
Upravo se to i obistinilo, Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Opće poznata stvar je da Trump i izraelski premijer Netanyahu imaju bliske odnose, pa je i očekivano bilo da je među prvima koji su čestitali pobjedu novom predsjedniku SAD-a bio upravo Benjamin Netanyahu.
“Čestitam na najvećem povratku u historiji. Vaš historijski povratak u Bijelu kuću nudi novi početak za Ameriku i snažno ponovno opredjeljenje za veliki savez između Izraela i Amerike”, napisao je Netanyahu na mreži X.
Profesor Maksić u izjavi za SB kaže da u kontekstu američke politike prema Palestini, desnica u Izraelu se ne raduje džaba rezultatima izbora u SAD-u.
“Velika većina Izraelaca je priželjkivala Donalda Trumpa i to su dobili. U kontekstu trenutnih zbivanja rata u Libanu, Gazi i obračuna sa Iranom, ne bih se iznenadio da se ovaj trenutni ciklus smiri s obzirom da je Izrael već ubio toliko vođa Hezbollaha, uništio dosta njihovog oružja. Hamas postoji, ali je desetkovan. Trump je nepredvidljiva osoba, možda iskoristi te dobre lične odnose sa Netanyahuom kako bi okončao ovu rundu nasilja”, pojašnjava Maksić, te ističe da Trump zaobilazi Palestince ambrahamskim sporazumima, i to govori o njegovom stavu o autentičnim težnjama palestinskog naroda.
Donald Trump je u pobjedničkom govoru zahvalio američkom narodu što mu je ukazao čast da bude “izabran za 45. i 47. predsjednika”, ali je najavio i nove poteze, prije svega ushićen pobjedom kazao je kako stiže zlatno doba za Ameriku. Dotakao se i ratova u svijetu rekavši da će ih zaustaviti.
“Nismo imali ratove, četiri godine nismo imali ratove. Osim što smo porazili ISIS. Pobijedili smo ih u rekordnom roku, ali nismo imali ratove. Rekli su da ću ja započeti rat. Ja neću započeti rat, ja ću ratove zaustaviti”, kazao je Trump, između ostaloga.
Michigan Trumpu uopšte nije ni trebao
U državi Michigan žive mnogi Amerikanci arapskog porijekla. Kamala Harris je pokušala dva dana pred ove izbore upravo ovoj državi doprijeti do glasača koji su nezadovoljni američkom politikom prema genocidu u Gazi. U svom govoru kazala je kako će kao “predsjednica učiniti sve da okonča rat u Gazi”.
“Ova je godina bila teška, s obzirom na razmjere smrti i razaranja u Gazi i s obzirom na civilne žrtve i raseljavanje u Libanu, poražavajuća je. Kao predsjednica učinit ću sve što je u mojoj moći da okončam rat u Gazi, vratim kući taoce, okončam patnje u Gazi, osiguram Izraelu sigurnost i osiguram da palestinski narod može ostvariti svoje pravo na dostojanstvo, slobodu, sigurnost i samoodređenje”, poručila je Harris. Međutim nije objasnila kako planira okončati rat u Gazi, za koji kritičari i analitičari kažu da ga podržava SAD, jer je najveći vojni opskrbljivač Izraela.
Profesor Maksić, također, ukazuje da u Michiganu ima jedna velika populacija Arapa muslimana koji ili nisu izašli na izbore ili su glasali za Jill Stein koja je bila treći izbor na listiću, što je bio neki vid protesta.
“Kad pogledamo rezultate vidimo da je Trump ubjedljivo pobijedio. I Michigan mu uopšte nije ni trebao. Rezulati u Michiganu još uvijek nisu ni proglašeni. Ekonomija, migracije, abortus najmanje ove tri teme su Amerikancima bitnije od spoljne politike. Dakle, pitanja ekonomije i migracija to je ono zbog čega Amerikanci glasaju za jednog ili drugog kandidata. I tu je Biden izgubio veliku podršku koju je imao 2020. godine. Konkretne stvari, inflacija, skupe cijene…Niže su cijene bile za vrijeme Trumpa i ljude to asocira sa boljom politikom”, pojašnjava Maksić.
“Po objektivnim parametrima američka ekonomija sasvim je zdrava i puno se bolje oporavila od covida od evropske. Amerikanci to tako ne doživljavaju”, dodaje naš sagovornik.
Čelnica Zelene stranke stavila pitanje Palestine u centar svoje kampanje
Podsjetimo i na to da je Jill Stein, predsjednička kandidatkinja iz reda Zelenih ranije upozoravala na to da Kamala Harris neće pobijediti jer nema nema podršku muslimanskih i arapskih Amerikanaca u ključnim državama.
Jill Stein je osvojila 22 posto glasova u gradu Dearbornu, saveznoj državi Michigan, prema projekciji NBC-a, a Kamala Harris 28 posto, dok je Donald Trump 47 posto, prema neslužbenim rezultatima gradskog službenika, koje je objavila mreža.
Ono što je zanimljivo u vezi Stein, ona se još u novembru 2023. godine zalagala za momentalni prekid sukoba i za istragu protiv Izraela u vezi s počinjenim ratnim zločinima.
Pozivam na istragu ratnih zločina Netanyahuovog režima kao i uloge Joea Bidena i američkih čelnika u njihovom pomaganju i poticanju. I iznad svega, ti zločini moraju prestati sada”, kazala je još tada.
Čelnica Zelene stranke stavila je pitanje Palestine u centar svoje kampanje kazavši da demokrati ne mogu pobijediti bez podrške muslimanske američke zajednice.
“A ta je zajednica napustila štab i ne vraća se osim ako demokrati ne odluče da im je važnije pobijediti na izborima nego provesti genocid. Dakle, moraju napraviti preokret od 180 stepeni o genocidu, a čini se da nisu voljni to učiniti. Mogli bi povratiti te glasove, ali ne izgleda da je to u planu. Dakle, izgleda da žrtvuju nekoliko zamaha države”, poručila je Stein u izjavi za medije.
Nastavljeni zraelski napadi na Gazu
Dok je svjetska pažnja usmjerena na izbore u SAD-u, nastavljeni su izraelski napadi na Gazu. Širom Pojasa, izraelske snage su jučer u jutarnjim satima ubile 22 osobe, a najmanje 15 ih je ubijeno u Beit Lahiyi, na sjeveru Gaze. U izraelskom zračnom napadu ubijene su najmanje četiri, a ranjeno više osoba u gradu Gazi.
Izrael je tokom noći bombardirao Bejrut nakon što je libansko ministarstvo zdravstva saopćilo o 40 ubijenih i 53 ranjenih u masovnom izraelskom zračnom napadu na područja u istočnoj libanskoj dolini Bekaa i gradu Baalbeku, navela je Al Jazeera.
Izraelski genocid u Gazi ubio je najmanje 43.391 Palestinca i ranio 102.347 od 7. oktobra 2023. Procjenjuje se da je 1.139 ljudi ubijeno u Izraelu tokom napada koje je predvodio Hamas tog dana, a više od 200 ih je zarobljeno
Rat u Gazi ulazi u 14 mjesec. Šefica UN-a za humanitarna pitanja Joyce Msuya upozorila je da palestinski civili koje izraelske snage drže pod “gotovo potpunom brutalnom opsadom” u sjevernom Pojasu Gaze “gladuju dok svijet gleda”.
S. GOJAK
