U sjeni hapšenja predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca (što zaista jeste vijest) i Osmana Mehmedagića (što je postala praksa) u javnosti se malo govori o dešavanjima unutar vrlo važne institucije za državu BiH – Centralne banke BiH.
Naime, na 35. vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH, na inicijativu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, jednoglasno je imenovan novi saziv Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). Odlazećem sastavu Upravnog vijeća mandat je istekao 11. augusta 2021. godine.
Na prvu bi se reklo sasvim logičan slijed događaja, ukoliko znamo da je mandat postojećem Upravnom vijeću istekao još 2021. godine.
No, upravo zbog važnosti institucije kakva je Centralna banka, čak ni međunarodne institucije, poput Svjetske banke nisu pravile problem, a razlog je jer CBBiH je bila stabilna institucija a s tim i država BiH u finansijskom smislu.
U Službenom listu BiH još nije objavljena odluka o imenovanju novih članova, ali je već poznato da novi saziv Upravnog vijeća čine prof. dr. Jasmina Selimović, prof. dr. Mirza Kršo, prof. dr. Danijela Martinović, prof. dr. Darko Tomaš i prof. dr. Radomir Božić, bar je tako saopćeno iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.
Upravo je Bećirović i bio inicijator održavanja sjednice, a njegovi prijedlozi Selimović i Kršo pretenduju i da budu imenovani na poziciju guvernera CB BiH.
Ali, Predsjedništvo BiH imenovanjem ljudi koji su u sukobu interesa (Jasmina Selimović u NO Raiffeisen banke), kao i činjenici da su imenovani politički podobni (Kršo je savjetnik Bećirovića, a Tomaš načelnik Prnjavora (SNSD)) pokazali su da više nisu bitni zakoni niti pravila, nego isključivo dogovori koji mogu oslabiti Centralnu banku i ugroziti finansijsku stabilnost države.
Nije tajna da Milorad Dodik, šef Tomaša želi upravo to.
Kada je riječ u sukobu interesa vrlo je lako naći podatak da je Tomaš dioničar u dvije mikrokreditne organizacije.
Zakon o Centralnoj banci BiH u vrhu prioriteta tretira nezavisnost ove institucije.
„U okviru svojih ovlaštenja utvrđenih ovim zakonom, Centralna banka je potpuno nezavisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, te bilo koje javne agencije i organa, a u cilju objektivnog sprovođenja svojih zadataka, osim ako nije drugačije određeno ovim zakonom, Centralna banka neće primati instrukcije od bilo kojeg drugog lica.
Samostalnost Centralne banke treba biti poštovana i niko ne može bespravno tražiti da se utiče na bilo kojeg člana tela Centralne banke koje donosi odluke u izvršavanju njegovih dužnosti prema Centralnoj banci niti da se miješa u djelatnost Centralne banke“, stoji u Članu 3 Zakona o CBBiH.
Ko normalan u ovoj zemlji još vjeruje da Tomaš i Božić neće slušati upute Dodika? Kako smo došli u situaciju da se na vrlo netransparentan način imenuju članovi Upravnog vijeća CBBiH, piše Patrija.
Godinama se potencira priča o iskorištavanju viška novca Centralne banke Bosne i Hercegovine. S jedne strane Milorad Dodik igra vrlo opasne igre po državu BiH, a s druge strane je Centralna banka.
Dodik je tražio da CB BiH novac podijeli entitetima u BiH kako bi oni zatim uložili u privredu, zatim je tokom pandemije koronavirusa ovaj novac tražio za formiranje robnih rezervi, a kada ni to nije uspjelo, pokušao je novac dobiti za saniranje posljedica koje je ostavila pandemija koronavirusa.
Svemu tome se jako i snažno oduprla Centralna banka, koja je uz sve vodila i računa da se sredstva MMF-a raspodijele prema procedurama, kao i to da se ne štampa novac ili da se sruši Razvojna banka FBiH, što su također bile želje SNSD-a.
Zato se uvijek mora imati na umu da Dodik očajnički želi novac, a pogotovo sada, u trenutku kada su mu blokirani EU fondovi i infrastrukturni projekti i kada ogromna zaduženja Rs-a dolaze na naplatu. Do sada se pokazalo da sve što se Dodiku da biva iskorišteno u borbi protiv države Bosne i Hercegovine, a ‘trojka’ za sada nije imala adekvatne odgovore na takvu politiku.
