UOČI “SAJMA ŠLJIVE” U GRADAČCU: Berba pri kraju – dobar urod, berača nema, a izvoz je i ove godine otežan zbog…

VIJESTI

Berba šljiva u gradačačkom području polako se bliži kraju. Ove godine je zbog vremenskih uvjeta počela nešto ranije, ali je urod dobar i solidne kvalitete. No i kada je godina rodna problema ima. Nedostatak radne snage i granični prijelazi.

Avdija Gluhić iz Mionice kod Gradačca u svojim šljivicima ima više oko 6.500 stabala. Kaže da je sušno vrijeme ove godine pogodovalo njegovim šljivama.

“Rod je neočekivan, mislim da ćemo predati oko četiri vagona šljive. Ostat će podabiranja jedan vagon, to je ono što padne, što nije za izvoz”, navodi on.

Ipak, veliki problem mu ove godine, kao i ostalim voćarima, predstavlja nedostatak radne snage za berbu, pa je na berbi angažirana cijela njegova porodica, a dodatne berače svakodnevno dovozi i iz gotovo 30 kilometara udaljenih mjesta. “Nije teško brati, sve zavisi od terena. Jesu malo vrućine, ali trpi se, preživi se”, govori beračica Lejla Tokić.

“Lijepo se zaradi, dobar posao, ko hoće raditi uvijek može zaraditi. Dnevnica je 75 maraka. Radimo 10 sati, imamo kafu, sok, nekada i ručak”, dodaje beračica Mirzeta Udvinkić.

Dnevnice berača su ove godine nešto više, kao i cijene repromaterija, ali je cijena šljive ostala na nivou prethodnih godina – konzumna 80 do 95 feninga po kilogramu, zavisno od sorte šljive, ona za industrijsku preradu oko pola marke.

“Mi ne možemo utjecati na cijenu regionalne berzanske robe, moramo se uklapati s tehnologijom, poboljšati tehnologiju kako bismo bili konkurentni na tržištu. Zadnje tri godine puno ulažemo u terenske posjete”, navodi vlasnik firme za otkup Semir Djedović.

 

Gradačačka šljiva najvećim dijelom završava na tržištu EU, posebno Njemačke. No, izvoz je i ove godine otežan zbog problema na graničnom prelazu u Bosanskoj Gradiški, gdje hladnjače pune šljive radnim danima čekaju na prelaz i do 48 sati, a vikendom im je u potpunosti onemogućen.

“Mi nemamo terminal na kome bi se parkirale te hladnjače koje bi imale prioritet u izvozu. U toku radnih dana idu na Gradišku jer subotom i nedjeljom nemamo tamo sanitarne fitoinspekcije. Onda se taj izvoz usmjerava preko Bajakova, preko Srbije i Mađarske, što otežava transport“, objašnjava mr. Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u 2023. je ukupno iz naše zemlje izvezeno 4,6 miliona kilograma šljive u vrijednosti 9,2 miliona maraka. Budući da je ova godina znatno rodnija, očekivati je i bolje izvozne rezultate.

(Federalna.ba)