Po prvi put u svojoj dugoj karijeri Milorad Dodik našao se na optuženičkoj klupi. Ipak, tamo ga nije dovelo ono za šta se najčešće optužuje – korupcija. Predsjednik Republike Srpske pod stalnom je lupom pravosudnih organa u kojima je i sada, potvrđeno je šturo za N1, otvoreno više predmeta u kojima je on ili osumnjičeni ili prijavljeni.
Milorad Dodik je godinama pod istragom i po prvi put na optuženičkoj kupi, ali ne zbog pitanja zbog kojih je najčešće pod pravosudnom lupom. Kako godine odmiču, broj predmeta u Tužilaštvu BiH u kojima je predsjednik RS-a predmet istrage se gomila. A sa njima i prašina nad, većinom, nikad do kraja okončanim procesima.
“Naravno vidim ja šta su spinovi, uzmete i kažete Dodik pod optužbom ide u proces, a ne kažete zašto. Znači Dodik je u procesu zato što je odbio da poštuje nametnuti zakon visokog predstavnika u kojem on štiti svoje djelo i ne djelo”, rekao je Milorad Dodik u septembru nakon što je optužnica protiv njega potvrđena.
Prije nego što se našao pred sudom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika čiji legitimitet i ne priznaje, protiv Milorada Dodika vođeno je nekoliko istraga. Slučajeve je teško i izbrojati, ali najveći uključuju istragu za milionske malverzacije prilikom izgradnje zgrade Vlade. Epilog – slučaj obustavljen. Formalno u ladicama tužilaštva je još uvijek aktivan slučaj vile na Dedinju. Zdanje vrijedno 750 hiljada evra Dodik je navodno kupio na kredit koji je podigao tek godinu nakon kupovine. Istraga se prilično razvukla, a otežava je to što Srbija ne dostavlja traženu dokumentaciju pravosudnim organima BiH.
U ovih posljednjih, evo možemo slobodno reći 20 godina je bilo toliko postupaka protiv gospodina Dodika, a prevashodno za korupciju, niti u jednom mi nismo imali zapravo logičan institucionalni odgovor na kraju tih postupaka. Ti postupci su mahom ili trajali godinama ili su na volšeban način okončavane istrage”, kaže za N1 Srđan Blagovčanin iz Transparency international BiH.
Predmet brojnih spekulacija je i privatizacija naftne industrije Republike Srpske izvršena 2007. kada je Dodik bio premijer. Uprkos navodima pa i Transparency intenationala o pola milijarde evra iznesenih iz zemlje u Rusiju, od istrage nije bilo ništa, a ni po službenoj dužnosti nije rađeno ništa. Čak ni nakon Dodikovog javnog priznanja o načinu na koji je došao do cijene nekadašnjeg giganta.
U intervjuu koji je u januaru prošle godine emitovan na Javnom medijskom servisu Radio-televiziji Republike Srpske Dodik je prepričao kako je došao do cijene koju je predložio ruskim partnerima, odnosno nekadašnjim Putinovim kolegom iz KGB-a.
“Pruži on ruku, ja pružim ruku, on neće da pusti ruku. Kaže on meni, i? Molim reko, šta i? Kaže, kolika je cijena? A j**ote. Ja ne znam šta da kažem. Ja nemam pojma kako je meni došlo u glavu, ali sam kontao da ne kažem 100 miliona, 200 miliona, nego da bio bio nešto ozbiljan ja idem na neku cifru koja je kao eto – ja kažem 141 milion evra. On kaže dogovoreno. Ja kažem, a čekajte ima tamo još dugova. On kaže prihvatam. Ali nisu plaćene plate. Prihvatam. A koliko ćete uložiti? Pa koliko kaže treba, 500 miliona? Ulažemo 500 miliona”, prisjetio se Dodik.
To što je Dodik u intervjuu za RTRS rekao, samo po sebi razlog je za djelovanje Tužilaštva, ocijenio je Blagovčanin.
Pazite, sam taj intervju sadrži u sebi elemente krivične odgovornosti. Tužilaštvo je moralo, samo na osnovu tog intervjua pozvati gospodina Dodika na saslušanje da se izjasni na navedene okolnosti. Činjenica da se to nije dogodilo ponovo govori o političkom uticaju i kontroli koju Dodik ima nad pravosuđem”, rekao je on.
Zbog svega aktuelni proces protiv Dodika Blagovčanin naziva farsom u kojoj Šmit od Dodika pravi žrtvu, jačajući mu politički rejting. Jedini proces u kojem se Dodik našao na optuženičkoj klupi njegove pristalice nazivaju političkim obračunom s namjerom prekrajanja izborne volje.
“Mi smo imali i ranije neke intervencije prethodnog visokog predstavnika koji je donio odluku da je negiranje genocida krivično djelo, gdje je to ponašanje svojevrsni folklor bio na političkoj sceni u Republici Srpskoj, pa je i to prijetilo da bude metod, odnosno alat u prekrajanju političke volje, ali kao što vidimo nije nikada zaživjelo”, kaže Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke.
I u slučaju negiranja genocida po izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, istraga protiv Dodika je obustavljena. Slično se desilo i sa ostalim procesima pokretanim zbog njegovih političkih odluka. Posljednji je slučaj ukrajinske ikone.
