UŽAS NA SJEVERU EVROPE: Švedska je od najmirnije postala za život najopasnija država EU

Uppsala, 70 kilometara sjeverozapadno od Stockholma, turistički je i univerzitetski grad. Četvrtina od njegovih 230.000 stanovnika su studenti, od kojih su mnogi stranci. Kao i ostali glavni gradovi, pati od pošasti pucnjave i eksplozija koje su uzrokovale više od 400 smrti u posljednjem desetljeću u ovoj skandinavskoj zemlji. Prošli septembar bio je šokantan u Uppsali. Ubistvo majke Ismaila Abdoa, alias Jordgubbena dovelo je do žeđi za osvetom za koju se činilo da nema granica i koja se ubrzo proširila na druge gradove. Ipak, gradonačelnik Erik Pelling tvrdi da se situacija popravila u posljednjih pet godina, koliko je on vodio općinsku vlast.

Pelling, 47, preuzeo je dužnost kada je grad imao najgoru statistiku kriminala u vezi s oružjem u cijeloj Švedskoj. U 2019. godini bilo je 29 ubistava; prošle godine 17. U drugom mandatu socijaldemokratskom gradonačelniku sigurnost je i dalje prioritet. Uspjeh nekih od njegovih politika najočitiji je u Gottsundi, najnasilnijoj četvrti u Uppsali. Sedam kilometara od središta, a zaštićenom šumom odvojen od ostatka stanovništva, švedska policija u decembru više nije smatrala Gottsundu jednim od najopasnijih mjesta u zemlji.I dalje se pojavljuje na popisu 61 najnesigurnije četvrti, ali više nije svrstana u najgore koje uključuju 17 drugih područja, posebno oko Stockholma, Göteborga i Malmöa. Sve četvrti na popisu ističu se po kriminalu, ali imaju više toga zajedničkog: veliku nezaposlenost mladih i neuspjeh u školi; niski prihodi, jeftinije stanarine i jasna većina stanovništva stranog porijekla (rođeni u inozemstvu ili s roditeljima strancima).

“Moramo dati stanovnicima Gottsunde osjećaj da ih vlasti nisu ostavile po strani”, naglašava Pelling tokom biciklističke ture po susjedstvu, u kojoj opisuje kako se područje promijenilo u posljednjih pet godina. Pelling se sjeća da je, kada je preuzeo dužnost gradonačelnika, bilo ulica “izvan kontrole” u koje policija nije ulazila. Sada ima mnogo više nadzornih kamera; bolje osvjetljenje, privatno osiguranje i veća prisutnost policije. Ovih godina umnožili su se projekti socijalnog obrazovanja i vannastavne aktivnosti, a izgrađena je još jedna škola i nekoliko igrališta.

U manje od 15 godina Švedska je od jedne od najsigurnijih zemalja na svijetu postala država s najvećom stopom ubistava vatrenim oružjem u cijeloj EU (dvostruko više od Hrvatske, koja je na drugom mjestu) i nizom eksplozija.

Desna vlada koja je formirana u jesen 2022. stigla je s obećanjem smanjenja nivoa nasilja. Izvršna vlast koju vodi konzervativac Ulf Kristersson povećala je broj policajaca diljem zemlje i dala agentima veću fleksibilnost u provođenju prisluškivanja i pretraga. Statistika kriminala u vezi s vatrenim oružjem neznatno se poboljšala u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, koja je obilježila rekordne brojke (391 incident i 62 smrtna slučaja). Međutim, bilo je 149 eksplozija, 66% više nego 2022.

Spirala obračuna koju je zemlja proživjela prošlog septembra bila je najgora do sada. U manje od 20 dana dogodilo se više od 40 nasilnih epizoda i 12 smrtnih slučajeva. Klanovi koje predvode El Fresa i Kurdiska räven (Kurdska lisica) – oboje odrasli u Uppsali i dugogodišnji bliski prijatelji – sukobili su se takvom brutalnošću da je Kristerssonova vlada pozvala vojsku da sarađuje s policijom u logistici, rukovanju eksplozivima i forenzičkim poslovima. Kurdska lisica, koji je ljetos preživio dva pokušaja atentata u Turskoj, uhapšen je početkom oktobra u Iranu. Ono što posebno zabrinjava je da najteže zločine počine maloljetnici mlađi od 15 godina, koji se ne mogu krivično goniti.

Farsta je jedna od općina u gradskom području glavnog grada u kojoj je situacija sve ozbiljnija. Faiza Ali, 32-godišnja somalijska službenica u trgovini odjećom, stigla je u sjevernu Evropu kao beba. “Ne želim da moj sin odrasta ovdje”, kaže ona na autobuskoj stanici u jednom od najdepresivnijih područja Farste. Vrlo blizu, nekoliko ulica dalje, troje ljudi je ozlijeđeno usljed eksplozije naprave u stambenoj zgradi. Abshir, Faizin otac, ističe da “Švedska više nije ista zemlja” koja mu je pružila utočište ranih devedesetih. “Bježao sam iz jednog rata da bih završio u drugom. Nisu uporedivi, Somalija je beskrajno strašnija, ali tamo sam barem shvatio što se događa i prepoznao opasnost; ne ovdje”, jada se Abshir.

Faiza se sjeća mnogih detalja nekih od najnasilnijih događaja koji su uznemirili stanovnike Farste, poput pucnjave prošlog juna, u kojoj su dvojica mladića ispalila 20 metaka na ulaz u stanicu podzemne željeznice; ubili su dvojicu muškaraca i teško ranili dvije žene, nijedna od njih nije bila meta. “Štedim što mogu u nadi da ću jednog dana moći iznajmiti kuću u blizini centra Stockholma, gdje ljudi mogu živjeti izvan ove noćne more”, zaključuje Faiza.

Ministar pravosuđa, Gunnar Strömmer, procijenio je da u zemlji postoji 62.000 ljudi koji imaju neku vrstu veze s kriminalnim grupama (jedan na svakih 168 stanovnika). Od toga su 14.000 bili “aktivni članovi”. “Govorimo o zločinu koji prijeti sistemu, koji kontrolira tržište droge s puno nasilja, koji ušutkava svjedoke, koji zastrašuje socijalne radnike, koji se infiltrira u vlasti i političke stranke”, izjavio je Strömmer u decembru.

Kao i u Farsti, u Gottsundi ima mnogo onih koji žele preseliti. Sjedeći na klupi troje dvadesetogodišnjaka, koji žele ostati anonimni, uvjeravaju da im je namjera što prije se osamostaliti i započeti razdoblje izvan susjedstva. S kapuljačama i pušeći elektroničke cigarete, mladi bez stalnog zaposlenja, rođeni u Iraku i Siriji, odgovaraju da ne upadaju u probleme, iako iz viđenja poznaju ljude koji su sada iza rešetaka. Najspremniji od njih troje, i jedini koji tečno govori engleski, smatra da su djeca sposobna za ubistvo u zamjenu za novac “ona koja su od malih nogu najproblematičnija u školi; oni koji nemaju budućnost i završe drogirani i ispranog mozga. Nekima je ubijanje lakše nego učenje”.