ŽELJANA ZOVKO POJAČAVA BOŠNJAKOFOBIJU: Čovićeva i Plenkovićeva eurozastupnica najavila tužbu protiv Armije Republike BiH; Ovo je GLAVNI POVOD!

POLITIKA
Željana Zovko HDZ-ova je zastupnica u Europskom parlamentu i obnaša nekoliko funkcija u tom zakonodavnom tijelu. Ovo joj je drugi mandat, a s obzirom na na sve češće nastupe u javnosti i izjave koje možemo čuti poput ove o tužbi protiv Armije RBiH čini se kako joj se zastupnički život svidio pa bi mogla krenuti u borbu u još jedan mandat.

“Kada će biti uručena tužba Armiji BiH za upotrebu Starog mosta u Mostaru za potporu vojnim naporima po članu 53. Ženevske konvencije? I naravno za miniranje i rušenje, te obmanu javnosti i lažnih optužbi sve ove godine”, pitala je tviterašica Hercegovka predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, advokata Luku Mišetića i evropsku zastupnicu Željanu Zovko.

“Uskoro”, odgovorila joj je Zovko na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru. Inače, o samoj Ženevskoj konvenciji u kontekstu Staroga mosta do u detalje je nedavno sve pojasnio baš sam Mišetić, a o čemu je pisao Hrvatski Medijski Servis.

Kada je u pitanju rušenje Starog mosta postoji više teorija o tome nego što se godinama održalo skokova sa njega. U javnosti je “nekako prihvaćena teorija” da su ga srušili hrvatski vojnici koji su na to bili primorani braneći se s obzirom na to da je Stari most služio Armiji RBiH u vojne svrhe, pišu mediji bliski krajnje desnom HDZ-u.

Samim time, prestao je biti povijesna baština i postao legitiman vojni cilj kao što i crkveni toranj u kojem se krije snajperist prestaje biti sakralni objekt i postaje legitiman vojni cilj, piše Otvoreno.

 

alt

Brojne teorije o tome tko je srušio most

Slično je oko Starog mosta kazao i Haaški sud u presudi za UZP šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine 29. novembra 2017. godine. Osim teorije da su ga srušili vojnici HV(O)-a postoje i brojne druge teorije poput one da je most srušila sama Armija RBiH s namjerom da hrvatske vojnike prikaže kao divljake koji ne mare za spomeničko dobro i kulturnu baštinu.

Bilo kako bilo, nakon rata, početkom novog tisućljeća, most je obnovljen, a upravo je Hrvatska bila jedan od najvećih finansijera. Stari most danas je prijepor političkih prepucavanja kada je u pitanju osvjetljenje raznim zastavama povodom geopolitičkih previranja, a kada mu to nije funkcija onda zna poslužiti i kao turistička atrakcija.

Željana Zovko HDZ-ova je zastupnica u Europskom parlamentu i obnaša nekoliko funkcija u tom zakonodavnom tijelu. Ovo joj je drugi mandat, a s obzirom na na sve češće nastupe u javnosti i izjave koje možemo čuti poput ove o tužbi protiv Armije RBiH čini se kako joj se zastupnički život svidio pa bi mogla krenuti u borbu u još jedan mandat.

 

O Starom mostu

O Starom mostu se često priča u domaćoj javnosti u BiH, a ponajviše u kontekstu spomenutih političkih prepucavanja. Inače, kako piše Wikipedia, Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin. Srušen je tokom Rata u Bosni i Hercegovini 9. novembra 1993. godine, a obnovljen nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. jula 2004. godine.

Most je naručio osmanski sultan Sulejman Veličanstveni 1557. godine kako bi zamijenio stari drveni viseći most koji se pokazao nestabilnim. Izgradnja je započela iste godine i trajala je devet godina, što se može pročitati iz natpisa na mostu koji za godinu završetka navodi 974. godinu po islamskom kalendaru (oko 1567.).

Malo je stvarnih podataka o njegovoj gradnji i sačuvane su samo legende o graditelju Hajrudinu, učeniku velikog turskog arhitekta Sinana. On je navodno pod prijetnjom smrću, u slučaju neuspjeha, morao izgraditi ovaj most. Prema legendi, arhitekt se spremao za svoj pogreb na dan skidanja drvene konstrukcije.

Stari most ima izražen luk širok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari”, carinici na mostu po kojima je grad dobio ime. Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa, unutarnje linije luka. On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve. Upornjaci su visoki 6,53 metra (za vrijeme ljetnog vodostaja), a luk od njih započinje dekorativnom simom visokom 32 cm, od nje je luk mosta visok 12,02 metra.