Nakon višemjesečnih peripetija i političkog salta mortalea u završnici, u Crnoj Gori izabrana je nova vlada koja sebe proglašava “prozapadnom”, iako ima jaki proruski i prosrpski “šarm”. Predsjednik vlade Milojko Spajić je i šef vladajuće stranke Evropa sad, a uglavnom je čine više ili manje prosrpske stranke. Taj svoj “narativ” zamaskirala je sudjelovanjem albanskih stranaka u vlasti.
Mnogi analitičari već sada najavljuju da bi vlada mogla biti kratkog daha, prvo zato što je na čelo crnogorske skupštine došao četnički vojvoda Andrija Mandić, političar koji je ruskom predsjedniku Putinu rekao da ga “Srbi u Crnoj Gori doživljavaju i kao svog predsjednika” te Rusiju nazvao “nadom čovječanstva i braniteljem civilizacijskih vrijednosti pravoslavnih naroda”, a protivio se članstvu Crne Gore u NATO-u (osuđen je svojedobno zbog sudjelovanja u pokušaju puča 2016. godine kako bi se spriječio ulazak u NATO), sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu te se zalaže za opoziv priznanja Kosova i odbacuje Deklaraciju o genocidu u Srebrenici. Sve ono što njegovi koalicijski partneri iz vladajućeg Pokreta Evrope sada podržavaju i deklariraju kao svoju političku platformu.
To je i predsjednik Jakov Milatović ponovio pred šeficom EU Ursulom von der Leyen u Podgorici. No, vidjet će se kakva će biti teorija i praksa tih obećanja, jer mnogo je nedoumica, upravo zato što se inzistiralo da u vlast uđu stranke koje imaju dijametralno suprotnu politiku od one koju Milatović i Spajić žele demonstrirati pred Bruxellesom i Washingtonom. Netko će se morati odreći svojih stavova, a to će onda utjecati i na njihov položaj na političkoj sceni, ili će stalno biti s figom u džepu, što znači permanentnu krizu, odnosno hodanje po rubu pada vlade.
Naime, s obzirom na to da je, već za sljedeću godinu, najavljena rekonstrukcija vlade, kada bi i Mandićeva koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) trebala i formalno ući u Vladu – njezini članovi su već u tim ministarstvima državni tajnici ili zamjenici ministara – predviđa se moguća kriza, jer se pretpostavlja da bi tada manjinske albanske stranke mogle uskratiti podršku. No, dotad ima još vremena i rano je govoriti o tome, ali svakako će ostati stalni kamen spoticanja između retorike koju ponavljaju predsjednik Milatović i premijer Spajić i političke agende koju zastupaju Mandić i njegova radikalno prosrpska koalicija.
Osim toga, valja podsjetiti na to da je Mandić dobio više glasova u skupštini nego što ih je dobila Spajićeva vlada. Mandića je podržalo 49, a Vladu 46 zastupnika, što je iz tih radikalno antieuropskih krugova jasno Spajiću dano do znanja. Inače Spajić, što je također klica moguće krize, navodno, kažu u Podgorici, osobno nije zadovoljan ovakvim sastavom vlade – on je htio vladu u kojoj bi bile i stranke Bošnjaka, Albanaca i Hrvata te tako izbjeći Mandića, ali je on zapravo morao popustiti pritiscima predsjednika Milatovića, ali i onih koji su dolazili iz Beograda.
Naime, nakon izbora vlade pokazalo se da u Washingtonu nisu bili baš oduševljeni ulaskom u vlast antieuropskih i otvoreno proruskih kadrova. Iz američke ambasade u Podgorici poručili su: – Kao saveznik u NATO-u, zabrinuti smo da bi stranke koje povijesno ne podržavaju ove navedene ciljeve mogle spriječiti napredak Crne Gore. Pozivamo na oprez kako bismo osigurali da Crna Gora iskoristi ovu povijesnu priliku da ostvari svoj puni demokratski i ekonomski potencijal – prenosi Pobjeda priopćenje iz američkog veleposlanstva.
Osim toga, već prvog dana rada nove vlade, čini se, došlo je do natezanja. Naime, novi je premijer još prije izglasavanja o povjerenju odgodio – navodno iz tehničkih razloga – sporni popis stanovništva na mjesec dana, premda se već sada šuška da bi moglo doći i do nove odgode, koja samo može izazvati krizu, pa i sukobe već na samom startu.
Popis stanovništva u Crnoj Gori je ideološko, a ne statističko pitanje, a u procrnogorskim opcijama uvjereni su da je popis pripremljen u Beogradu kako bi dokazao da u Crnoj Gori ima više Srba nego Crnogoraca, što bi itekako promijenilo i utjecalo na tamošnji ne samo politički život. Većina prosrpskih opcija, pogotovo one bliske Mandiću, bile su protiv odgode, ali su na kraju na nju pristale, pa se sada s nestrpljenjem očekuje što će Vlada odlučiti u vezi s popisom.
Na ulicama Podgorice već je došlo do prosvjeda procrnogorski nastrojenih građana, a iz tih opcija se poziva na bojkot popisa koji je, kažu, usmjeren na “likvidaciju crnogorskog nacionalnog i državotvornog identiteta”. Crna Gora je u previranjima, a neki već spekuliraju i o mogućnosti skorih prijevremenih izbora.
