Srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić kazao je u utorak kako glasanje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici neće ići tako glatko kako su to predvidjeli kreatori rezolucije jer Srbija poduzima diplomatske mjere koje će uroditi određenim plodom.
“Izvjesno je da će to biti snažna diplomatska aktivnost, ozbiljna borba. Pritisak s kojim se suočavamo, ne samo mi, već i zemlje koje se izjašnjavaju protiv rezolucije, je ogroman. Paralelno s našim lobističkim naporima traju pritisci zemalja koje su 20 puta i više jače od Srbije”, kazao je Đurić.
Prema njegovim riječima, srbijansko izaslanstvo na čelu s predsjednikom te zemlje Aleksandrom Vučićem, u New Yorku ulaže napore da bi izvuklo “najbolji mogući rezultat za Srbiju” na sjednici Generalne skupštine UN-a o rezoluciji o Srebrenici.
Đurić je rekao kako je prije mjesec dana u Ujedinjenim narodima djelovalo da je rezolucija gotova stvar i nije se očekivalo da će se neko usuditi usprotiviti nečemu što je bilo zacrtano kao politička osuda Srbije i kao stvaranje moralne stigme koju bi nosile i sadašnje i buduće generacije.
“Ne bih pretjerano dizao očekivanja, ali sasvim je sigurno da stvari ne prolaze i neće proći na način na koji su autori rezolucije zamislili”, istaknuo je šef srbijanske diplomatije te dodao kako će izaslanstvo Srbije danas imati više sastanka, dok će u srijedu biti aktivnosti o kojima nije detaljnije govorio, saopćeno je iz srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić otputovao je u New York gdje će Generalne skupština Ujedinjenih naroda 23. maja razmatrati prijedlog rezolucije kojom bi se podsjetilo na žrtve genocida počinjenog 1995. nad Bošnjacima u Srebrenici.
Najava rezolucije o Srebrenici izazvala je ogorčenje u Srbiji i RS čiji čelnici tvrde kako im se time pokušava nametnuti kolektivna krivica za ratne zločine, iako se u nacrtu dokumenta ne spominje niti jedan narod ili država.
U rezoluciji kojom bi se, ako bude prihvaćena, 11. juli ustanovio kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici navodi se samo potreba za trajnim sjećanjem na žrtve srebreničkog genocida na temelju činjenica sadržanih u presudama međunarodnih sudova koji je za taj zločin osudio pojedince.
Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
